Svijet

Neizvjesna zima u Evropi: Nema više jeftine energije

FOTO:
FOTO:

Evropska unija i dalje je bez dogovora o mjerama za ublažavanje energetske krize iako se sa približavanjem zime astronomskom rastu cena ne nazire kraj, piše Radio Slobodna Evropa.

Domaćinstvima stižu sve veći računi za struju i grijanje, a i privreda je sve ugroženija sa preduzećima na ivici bankrota, zbog čega prijeti recesija.

Tako su računi njemačkim domaćinstvima povećani za 62 odsto, prenosi Reuters. Istovremeno, pogođena je energetski intenzivna industrija, prije svega amonijaka čija je proizvodnja smanjena za dvije trećine u Evropi, a bez koje nema mineralnih đubriva za poljoprivredu. Zbog toga se strahuje od deindustrijalizacije, odnosno preseljenja evropskih preduzeća u druge dijelove sveta gdje je energija mnogo jeftinija.

Članice EU nastoje da pomognu subvencijama domaćinstva, prije svega najsiromašnija, i privredu. Međutim, pitanje je koliko ima prostora za takve poteze dugoročno zbog iscrpljenosti državnih budžeta usljed obilatih intervencija tokom pandemije, zatim rasta inflacije i preteće recesije.

Pročitajte još

Trenutni pad cijena gasa zbog toplog vremena i neuobičajeno puni rezervoari ovim energentom od skoro 94 odsto na nivou EU, ne bi smio da zavara, upozoravaju evropski zvaničnici. Tako je predsjedavajući, češki ministar industrije Jozef Sikela rekao da je ograničenje EU i dalje potrebno u cilju zaštite od bilo kakvih budućih skokova cijena. “Igra nije gotova”, dodao je.

Članice evropskog bloka su nedjeljama raspravljale o ograničavanju cijena gasa, s tim što su neke podržale tu ideju kao način da se zaustave poskupljenja izazvane naglim padom isporuka ovog energenta iz Rusije, dok su se druge tome protivile, prije svega Njemačka i Nizozemska.

FOTO:
FOTO:

Prije početka ruske invazije na Ukrajinu, EU je uvozila 40 odsto gasa iz Rusije, a sada svega 8 procenata.

Ministri energetike uspjeli su u utorak tek da se načelno dogovore o neophodnosti donošenja zajedničkih mjera, te da održe još jedan sastanak krajem novembra, četvrti po redu od jula, na kojem bi se usvojila, između ostalog, i pravila za zajedničku kupovinu gasa.

Ipak, Sikela smatra da postoji konsenzus da se članice EU usredsrede na zajedničku kupovinu gasa u cilju izbjegavanja međusobnog nadmetanja u njegovoj nabavci. Međutim, očito prevladavaju nacionalni interesi koji proizlaze i iz različitih okolnosti, jer su neke zemlje veoma zavisne od uvoza ruskog gasa, prije svega Njemačka oko 55 odsto.

Istovremeno, zemlje poput Španije se snabdijevaju iz drugih izvora, u prvom redu tečnim gasom iz Alžira, SAD-a, a iz Rusije svega 14 procenata.

Nestašica gasa izaziva i rast cijena struje. Naime, oko 20 odsto električne energije u EU se proizvodi iz gasa.

Prihvati notifikacije