O ovoj temi sa moderatoricom Dijanom Mujanović su razgovarali premijer FBiH Fadil Novalić, guverner Centralne banke BiH, Senad Softić, ambasador Rumunije u BiH Anton PĂCUREȚU, direktor JP Autoceste FBiH, Elmedin Voloder, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH, Admir Andelija, direktor ArcelorMittal Zenica, Nikhil Mehta i član Upravnog odbora UP „Biznis centar“ Jelah-Tešanj i vlasnik Hifa-Oil Group Tešanj, Izudin Ahmetlić.
Guverner Centralne banke BiH, Senad Softić je u svom izlaganju naglasio da treba harmonizirati odluke koje vlade donose na nivou države.
“Ono što ja potenciram je harmonizacija svih mjera. Važno je da svi nivoi vlasti bez obzira na kojem nivou se radi harmoniziraju te mjere na način da tretiraju BiH kao jedan ekonomski prostor. U tom smislu poslovanja ne postoji nijedna prepreka da ne bude to tako. Vlade trebaju da imaju harmoniju u svojim odlukama. Dovoljno je da samo cijena jednog energenta bude niža za 10 feninga na jednom mjestu. Ja sam uvjeren da će onda svi gorivo sipati na tom dijelu gdje je je jeftinije”, kazao je Softić.
Dodao je da Centralna banka čini sve da zadrži monetarnu stabilnost. Konvertibilna marka je čvrsto vezana za euro i te nema monetarne inflacije.
Koliko je Vlada FBiH bila agilna u donošenju mjera kada je u pitanju globalna ekonomska kriza mišljenja su podijeljena no premijer ističe da su uradili mnogo toga iako se ne vide dovoljno sve mjere.
“Moguće je da se naše mjere ne vide u tom obliku u kojem treba. Međutim mi smo znatno prije, čak godinu dana, prije Hrvatske i Srbije reagirali na ograničenje cijena odnosno ograničenje marži. Znači rekli smo da marže na gorivo ne mogu da budu preko 25 feninga, a marže u šoping centrima ne mogu biti preko 8% . Da smo ograničavali cijenu došlo bi do nestašice, jer naravno neće naši poslodavci nabavljati nešto skuplje i prodavati jeftinije zato što je vlast to rekla. Osim ako Vlada to ne bi refundirala kao što je slučaj sa strujom u Sloveniji. Također, bile su izravno fiskalne mjere iz budžeta. Mi smo uvijek pomagali one kojima je potrebno. Gotovo million ljudi je dobilo 100KM pomoći, obrtnici su dobili 60 miliona pomoći, zatim pomogli smo kantona sa 600 miliona, zdravstvo sa 100 miliona i općine sa 100 miliona. Dakle, mi smo svoj fiskalni kapacitet založili da bismo amortizirali stanje koje se ne vidi uvijek na nivou Federacije nego na kantonima, općinama i osjetljivim kategorijama. Ukupno smo miljardu i 100 miliona potrošili na te programe što direktno i što indirektno”, istakao je premijer Novalić.
Naglasio je da nisu koristili takozvane “flat mjere”.
“Jedna od tih flat mjera je ukidanje akciza na gorivo. Nije svima gorivo skupo. Trebamo pomagati one kojima je to potrebno recimo prevoznike ili one koji ne mogu platiti struju. Mi smo prilično puno toga uradili. Mi imamo fiskalnu ravnotežu u budžetima kantona i općina. To je posljedica velikog rada ,jer smo rješavali probleme kako su nam dolazili. Federacija je izvukla troškove kantona kao što su: naknade za demobilizirane borce, povećanje dječijeg doplatka, troškovi vještačke oplodnje te finansiranje plata djece sa posebnim potrebama. Dakle, puno toga se uradilo i to nisu mjere kao što su kada kaže Hrvatska ograničavamo cijenu nafte, a nafta opet postane skuplja. Znači, nismo išli na mjere koje su prilično populističke i ostavljaju prostora da političari kažu da nešto rade, a ustvari ne rade ništa”, dodao je Novalić.
Problem privrednika visoki doprinosi
Član Upravnog odbora UP „Biznis centar“ Jelah-Tešanj i vlasnik Hifa-Oil Group Tešanj, Izudin Ahmetlić se osvrnuo na problem privrednika i kazao da su jedan od ključnih problema previsoki doprinosi.
“Mi se trudimo da razumijemo problematiku Vlada, a vjerujemo da Vlade razumiju i privredu. Privreda je živog karaktera uvijek se mora ići u pravcu inovativnosti i usklađivanja svih mogućnosti. Ono što je privredi jako važno i stavlja se na prvo mjesto je kvalitetan politički ambijent koji omogućava da privreda otključa svoj potencijal. Tražimo da svi akteri unutra politika daju svoj doprinos u pravcu stabilizacije i afirmativnih pristupa privredi. Ako imate posloženu prvu stvar ulazi se bez problema u formalno pravni radni okvir za zajedničkoi rješenje problema. Prije sveg izvukao bih jednu stvar, a to je doprinosi na lične dohodke. Odnosno smanjivanje te stope. Moram priznati da nam to pravi problem. Zaista u privredi stopa od 69,5 posto na lične dohodke je visoka. Ukoliko se uspije to smaniti nema dileme da sav taj novac treba usmjeriti na plate uposlenika. Vjerujte, privrednici su saglasni da se sav taj novac usmjeri na plate. Sa tim povećanjem izravno dovodimo u dilemu one koji napuštaju BiH, da li da je napuste ili ostanu. Želimo uložiti dodatni napor da ljudi u BiH ostanu”, poručio je Ahmetlić.
I Rumunija je kao i BiH pogođena ekonomskom krizom. Ambasador Rumunije u BiH Anton PĂCUREȚU se u svom izlaganju osvrnuo na mjere koje je Rumunija uvela.
“Rumunija je također pogođena krizom odnosno njena privreda. Konkretne mjere koje je Rumunija poduzela još u pandemiji jeste davanje zajmova privrednicima kako bi stali na svoje noge tokom pandemije. Druga vrsta pomoći je moratorij na usluge posuđivanja. Treća je bila usmjerena na sami narod, a to je putem pružanja podrške određenim kompanijama, jer kao što znate i sami mnoge od njih su se morale na jedan način suzbiti odnosno otpustiti dosta svojih radnika. Tako da je Vlada davala novac kako bi se narod podržao i mogao da živi od svojih plata. Privreda Rumije je zaista ogromna i uspjeli smo da stanemo na svoje noge. Kada je budućnost u pitanju s obzirom na to da je Rumunija članica EU ona ima pristup mnogim mehanizmima pomoći. Jedan od njih je meanizam za otpornost i obnovu, a ove godine ćemo pristupiti i drugim fondovima”, istakao je ambassador.
Kriza u vezi sa snabdijevanjem plinom pogodila je mnoge kompanije, a jedna od njih je i ArcerolMittal.
“Mi smo zavisni o potrošnji plina. Bilo kakve smetnje u snabdijevanju plinom mogu uticati na našu proizvodnju. To je rizik koji imamo za sada, ali pripremamo se u budućnosti da na ovaj način smanjimo zavisnost zemljinim plinom tako što ćemo više koristiti naše interne gasove, ali za sada zaista imamo veliki rizik. Kriza je zaista velika i smanjili smo proizvodnju za 33 posto otprilike. Radimo 20 dana u mjesecu, a 10 stojimo. Zaista pokušavamo da vidimo kako da zadržimo novac i budemo konkurentni. Jedan od najvećih izazova je taj što se potražnja u Evropi smanjila. Većina čeličana je zaustavljena ili radi sa smanjenim kapacitetom”, kazao je direktor ArcelorMittal Zenica, Nikhil Mehta.
BiH ima dovoljno električne enrgije
Zbog krize sa plinom postoji mogućnost da se mnogi okrenu električnoj energiji kao alternative za grijanje. Električne energije u BiH ima dovoljno.
“Električne energije ćemo imati u dovoljnim količinama, a kako ćemo je koristiti do nas je. Potencijalno ona je jedan od alternativnih načina za grijanje. Kada je u pitanju ulaganje u energetski sektor ne smijemo stati. Napredak se već osjeti, ali potreban je još niz zakona koji će se trebate uraditi na novo ili postojeći modernizovati. EP će institirati da se usvoji zakon o javnom-privatnom partnerstvu. Da sa privatnim kapitalom uđemo prije svega u ulaganje objekata na našim rijekama, jer imamo zainteresovane kompanije i pojedince, ali zakonski okvir nas usporava. Trebamo na neki način pojednostaviti gradnju takvih objekata kroz postojeće zakone. Recimo za izgradnju jedne ozbiljne solarne elektrane od 10 megavata i više moraju biti uključeni svi nivoi vlasti. Od Vlade FBiH preko Federalnog ministarstva energetike i rudarstva, FERKA, naknade za obnovljive izvore električne energije, katona za prostorne planove onda da srušimo barijeru kada je u pitanju korištenje poljoprivrednog zemljišta pa do Općina koje su nadlžene za izdavanje nekih dozvola. I onda kada sve to prođe, ukoliko se pojavi javna kompanija koja želi da gradi, naiđe na nerazumijevanje u lokalnim zajednicama. Kada je u pitanju EP mi imamo stabilnu proizvodnju i intenzivno ulažemo u postojeća postrojenja. Premijer Novalić je naglasio da ćemo u narednom period krenuti u realizaciju postrojenja u smislu da ih dovedemo na ekološki prihvatljivu emisiju stakleničkih plinova i da omogućimo stabilnu proizvodnju. Naravno energetska tranzicija podrazumijeva još mnogo toga kao i pravednu tranziciju sa uglja”, pojasnio je generalni direktor JP Elektroprivreda BiH, Admir Andelija.
Kriza je uticala i na povećanje mnogih materijala tako su poskupljali i materijali koji se koriste za izgradnju cesta što je prouzrokovalo veće troškove od očekivanih.
“Redovno pratimo stanje na tržištu i izvođačima priznajemo razliku u cijenama materijala. Do sada je to otprilike bilo do 30% .Nagli skok u toku krize je stao i sada stagnira. Nema nagovještaja da će cijene značajnije rasti u narednom periodu. Ono što smo do sada uspjeli , uspjeli smo na način da smo se dodatno zadužili kod domaćih komercijalnih banaka. Dakle, komercijalnim kreditima pokrivamo razliku od 10% od akciza koja stoji do konačne raspodjele sredstava”, istakao je Elmedin Voloder, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH.
Dodatni problem osim finansija sa kojima se susreću kompanije u BiH jeste i nedostatak radnika.
“Projekti koje mi finansiramo sredstvima iz kredita nisu toliko veliki kao što su u Autocestama Federacije tamo radi veliki broj ljudi na izgradnji koridora Vc, ali i mi imamo problema. Recimo sa izvođačima radova, jer mnogi od njih nemaju kapacitet da trenutno rade na svim gradilištima u BiH, tako da će sigurno doći vrijeme da ćemo nažalost uvoziti radnu snagu”, poručio je Ljubo Pravdić, direktor Cesta FBiH, prenosi portal Akta.