Bregu je to izjavila tokom okruglog stola ministara energetike zemalja zapadnog Balkana, održanog u Berlinu u okviru Berlinskog procesa.
Provedbu Zelene agende je zasjenio uticaj rata i panevropski skok cijena energije.
– No neće biti brzih rješenja ni čudotvornih formula za ovaj ogromni izazov koji je pred nama. Ali ono što sa sigurnošću znamo je da ne može biti povratka na staro, posebno u pogledu održive i zelene tranzicije u tako osjetljivom regionu kao što je naš – kazala je Majlinda Bregu, prema saopćenju RCC-a.
Okruglu sto ministara energetike zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa organiziralo je Savezno ministarstvo za ekonomska pitanja i klimatske mjere Njemačke.
Učesnici skupa saglasni su da je energetsku krizu moguće prevladati, a energetsku tranziciju provesti samo uz dublju regionalnu saradnju, preispitivanje energetske sigurnosti i diverzifikaciju opskrbe, ali i intenziviranjem saradnje na integraciji regionalnog tržišta električne energije te širenjem obnovljivih izvora energije.
Njemačka je izrazila spremnost da podrži regionalnu energetsku tranziciju na zapadnom Balkanu u energetskom partnerstvu sa svih šest ekonomija zapadnog Balkana.
– Rješenja su u regionalnom i evropskom pristupu, u solidarnosti, ali i u smanjenju ovisnosti o uvozu energije i fosilnim gorivima kroz korištenje ogromnog potencijala obnovljive energije – u tržišnoj intervenciji na evropskom nivou! Svako od nas ima svoju ulogu na putu ka zelenoj budućnosti.
Naš region pati od dugogodišnjeg nedovoljnog ulaganja u energetski sistem. Za promjenu će biti potrebna velika finansijska sredstva i vrijeme. Proći će godine prije nego što budemo u stanju ostvariti diversifikaciju!
Energetska i zelena tranzicija imaju ljudsko lice i potrebne su snažne mjere podrške za naše najugroženije, za privredne subjekte koji su suočeni s poteškoćama, za naše regije ovisne o uglju – kazala je Majlinda Bregu.
Procijenjeno je da mjere fiskalne podrške za zapadni Balkan, kao odgovor na porast cijena energije, premašuju 1,5 posto BDP-a u periodu od sredine 2019. do sredine 2022. godine. Najveći dio ove podrške odnosi se na kontrolu cijena i subvencije, a ne na direktnu podršku.
Zapadni Balkan ima visoke stope energetskog siromaštva u poređenju s Evropskom unijom. Kao rezultat toga, energetska kriza pridonijela je povećanim izdacima domaćinstava za energiju i druge proizvode.
Prosječno domaćinstvo u regionu troši 7-10% ukupnog budžeta na energiju, što nesrazmjerno slabi domaćinstva s niskim prihodima.
Cijene plina su porasle više od deset puta u odnosu na period prije pandemije, dok je kupovna moć u regionu koji ima samo trećinu BDP-a Evropske unije po glavi stanovnika jednostavno nemoćna protiv takvih poskupljenja.
– Značajne mogućnosti su u ozelenjavanju našeg transporta i mobilnosti, naših radnih mjesta, fiskalnih sistema i investicija, većem ulaganju u energetsku učinkovitost, naknadnom opremanju industrijskih pogona s visokim emisijama ugljika te oslanjanju na talas obnove u EU, koji je usmjeren na škole, bolnice i zgrade.
Mi u Vijeću za regionalnu saradnju nastavit ćemo aktivno održavati žar Zelene agende uprkos teškom ratu i energetskoj krizi – zaključila je Bregu.
Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju učestvovala je na panelu posvećenom uvjetima ulaganja i potrebama za širenje obnovljivih izvora energije zajedno sa Robertom Habeckom, ministrom za ekonomska pitanja i klimatske mjere Njemačke, Franziskom Brantner, parlamentarnom državnom sekretarkom za ekonomska pitanja i klimatske mjere Njemačke, Jochenom Flasbarthom, državnim sekretarom u Ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, Kostasom Skrekasom, ministrom okoliša i energetike Grčke, Manuelom Sarrazinom, specijalnim predstavnikom Savezne vlade za zapadni Balkan, Belindom Balluku, potpredsjednicom Vlade i ministricom za infrastrukturu i energetiku Albanije, Artanom Rizvanolliem iz Ministarstva privrede Kosova, Ervinom Ibrahimovićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom za kapitalne investicije Crne Gore, Zoranom Mihajlović, potpredsjednicom Vlade i ministricom rudarstva i energetike Srbije, Razmenom Čekic Đurović, državnom sekretarkom u Ministarstvu privrede Sjeverne Makedonije, Jadrankom Winbow Negodić, ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Njemačkoj te drugim značajnim regionalnim i međunarodnim partnerima.