Godina koja je pred nama, prema predviđanju ekonomskih stručnjaka, mogla bi donijeti toliko očekivani pad cijena, odnosno snižavanje razine inflacije koja je uvelike načela proračune brojnih bosanskohercegovačkih porodica te u konačnici reducirala platežnu moć, smanjivši razinu osobne potrošnje, piše Večernji list BiH.
Procjene
Takav scenarij dolazi uz mogućnost usporavanja ekonomske aktivnosti domaće privrede, odnosno recesije, a sve prati i rast kamatnih stopa. Prognoze koje je nedavno iznio MMF pokazuju kako bi u 2023. godini razina inflacije mogla biti oko 4,5 posto, a onda bi u 2024. godini dodatno pala na 3,45 posto.
Međutim, “kvaka” je što bi rast privrede u idućoj godini iznosio tek 2 posto. Ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Večernji list kaže kako se radi o realnim procjenama te napominje kako iste uzimaju u obzir rast kamatnih stopa, a što je potez kojim Evropska središnja banka nastoji obuzdati inflacijska kretanja.
Kaže kako u tom slučaju, osim pada cijena, a što je dobra vijest za bosanskohercegovačke žitelje, treba očekivati usporavanje ekonomskih aktivnosti, odnosno recesiju. Uz moguće trajanje od dva tromjesečja, recesija bi svakako bila svojevrsni izazov za domaću privredu, a Čavalić ističe kako bi za sve u BiH bilo idealno kada bi recesija trajala što kraće, a razina inflacija se smanjivala što brže.
U kontekstu projiciranog rasta bh. privrede, valja ukazati kako je nedavno rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell naveo kako je, prema posljednjoj objavljenoj prognozi MMF-a, predviđen rast od 2,4 posto 2022. godine te dva posto u 2023. godini Evropska središnja banka (ECB) tri je puta ove godine, a vrlo vjerovatno će još jednom do kraja godine, podigla svoje referentne kamatne stope, tako da nakon posljednje izmjene krajem oktobra kamatna stopa na depozite banaka (deposit facility rate) iznosi 1,50%, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja (main refinancing operations) 2% i kamatna stopa na mogućnost graničnog posuđivanja od ECB (marginal lending facility) 2,25%.
Cilj poteza Evropske središnje banke je ublažiti inflaciju, a pritom su očekivanja kako će ekonomska aktivnost oslabjeti.
Stabilnost valute
Iz perspektive Bosne i Hercegovine posebno je bitno naglasiti kako će, kako je nedavno naglasio guverner Centralne banke BiH Senad Softić, Centralna banka nastaviti održavati svoju monetarnu politiku i stabilnost valute te raditi dalje na unapređenju poslovnih procesa uz održavanje kredibilnosti kao najvažnije vrijednosti koju svaka središnja banka u svijetu ima.