Obuzdavanje inflacije kroz, između ostalog, novo povećanje kamatnih stopa, njihove su preporuke. Hoće li se BiH ponovo zadužiti, još je neizvjesno, ali iz MMF-a jasni: nisu vođeni pregovori o novom zaključenju kreditnog aranžmana.
Ekonomske prognoze za BiH nisu obećavajuće. No, iako se o novom kreditnom aranžmanu ne pregovara i nema zvaničnih zahtjeva bh. vlasti, konsultacije su u toku, kažu predstavnici MMF-a.
“Konsultacije prema Članu 4. su nešto što radimo svake godine. Jednom godišnje dođemo u posjetu državi članici MMF-a, da bismo sagledali ekonomsku i finansijsku situaciju u zemlji”, kazao je rezidentni predstavnik MMF-a za BiH Andrew Jewell.
Ko je za, a ko protiv novog zaduženja, od predstavnika MMF-a nismo saznali. Federalne vlasti ovu mogućnost nisu u potpunosti odbile. No, kojem entitetu je novac potrebniji, pita N1.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kaže da je Federacija BiH u nešto povoljnijem finanijskom položaju nego Republika Srpska te dodaje: “Nema dileme i mi bi, vjerovatno, mogli preživjeti bez aranžmana.”
Istovremeno, ekonomske prognoze daleko su od sjajnih, jer BiH očekuje usporavanje privrednog rasta koje će ove godine iznostiti svega dva odsto, ali i “neugodno” visoka inflacija, koja će se kretati na nivou od oko šest posto. Na Zapadnom Balkanu, poređenja radi, inflacija je dvostruko veća nego, naprimjer, u Njemačkoj i zbog toga što učešće poskupljenja hrane u regiji u prosjeku iznosi 42 posto, dok je u Evropskoj uniji oko 20 posto.
No, kako bi bila postignuta dugoročna privredna i finansijska stabilnost države, neophodno je što hitnije provođenje reformi. Između ostalog, smanjenjem plata i novim podizanjem kamatnih stopa.
“U tom smislu, Centralna banka bi trebalo da izvrši taj prvi korak u tom pravcu, s ciljem smanjenja velike razlike koja trenutno postoji između kamatnih stopa u evrozini”, kaže Alina Iancu, voditeljica misije MMF-a u BiH.
Struka tvrdi da takvu politiku mogu voditi bogate zemlje, ali ne i BiH, koja je u recesiji.
“Mislim da se u BiH mora naći jedna razumna mjera osiguranja ekonomskog rasta i kontrole inflacije, u smislu njenog postepenog snižavanja”, kaže Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Ekonomista Faruk Hadžić ističe kako do sada nisu provedene reforme koje su trebale biti provedene.
“Možda je zbog toga sada došlo do usporavanja u naplati javnih prihoda, i to je već sada problem za dugoročno funkcionisanje budžeta”, dodaje Hadžić.
Ekonomija BiH izložena je velikim ekonomskim rizicima i zbog usporavanja privrednih aktivnosti u Evropi, ali i jačanja političkih napetosti u BiH. Zbog toga se od BiH, između ostalog, očekuje uspostavljanje Fonda za finansijsku stabilnost, ali neophodan je i rad na unapređenju poslovnog okruženja, digitalizacije, tranzicije u zelenu energiju i, najvažnije, borba protiv korupcije, piše N1.