Utvrđeno je kako je došlo do nominalnog rasta ove godine, ali da su plaće realno niže u odnosu na isti period lani.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u avgustu 2022. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.138 KM i nominalno je viša za 1,4 posto, a realno niža za 1,3 posto u odnosu na plaće isplaćene u julu. U odnosu na avgust 2021. godine, prosječna neto plaća nominalno je viša za 13,8 posto, a realno niža za 3,1 posto.
Za hranu 1.245 KM
Inflacija, koja je u Federaciji BiH u avgustu iznosila 17,6 posto, pojela je nominalni rast plaća koji se dogodio. Zbog toga su građanima novčanici ipak prazniji početkom mjeseca nego što je to bio slučaj prošle godine u isto doba. Statistika i ne izgleda toliko zabrinjavajuće koliko je zabrinjavajuća stvarnost. Problem je što cijene hrane rastu gotovo iz dana u dan. To što možda luksuz nije toliko poskupio, građanima ne znači mnogo s obzirom na to da su ga se odrekli i prije posljednje krize.
Posljednjih mjeseci sve više se odriču i hrane s obzirom na to da prosječna plaća više ne može podmiriti troškove prehrane četveročlane porodice. Sindikalna potrošačka košarica za septembar koštala je 2.852,37 KM, a četveročlana porodica samo za hranu trebala je izdvojiti 1.245,77 KM. U proteklih godinu dana zasigurno je najviše poskupjelo ulje, pa su tako građani za litru ulja prošle godine izdvajali 3,01 KM, a ove godine plaćaju je 5,70 KM. Skuplja je i riža, koja je po kilogramu koštala 3,38 KM, a sada je 4,23 KM.
Značajno je poskupjelo i brašno, koje po kilogramu košta 1,47 KM, a koštalo je 0,94 KM. Poljoprivrednici najavljuju kako će cijene mesa nastaviti rasti. Građani na mesu prave i najveće uštede. I dok je 1 kilogram junećeg mesa od buta bez kosti u junu prošle godine koštao 13,55 KM, ove godine košta gotovo 18 KM. Nezapamćene cijene dostigla je i piletina, a pile se može kupiti za 6,49 KM, a samo godinu dana prije koštalo je 5,02 KM. Cijene maslaca posebno su iznenadile, a 1 kilogram sada košta 28 KM, dok je ranije koštao 21,56 KM. Uštede se prave i na kafi, čija je cijena po kilogramu dostigla 16,86 KM, a ranije je bila 13,17 KM. Za litru mlijeka danas, umjesto ranijih 1,38 KM, treba izdvojiti više od 2 KM.
Rast siromaštva
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene hrane u 12 mjeseci više su za 26,6 posto. Najviše je poskupjelo ulje – 72,08 posto, zatim margarin i druge biljne masnoće – 48,9 posto, hljeb i žitarice – 33,42 posto, maslac – 33,73 posto, juneće i teleće meso – 26,71 posto, piletina – 26,36 posto. Voće je skuplje za 16,30 posto, povrće za 19,60 posto, začini odnosno prehrambeni dodaci i sol za 18,61 posto, kafa, čaj i kakao za 24,40 posto. Mineralna voda, bezalkoholna pića i sokovi od voća i povrća u godinu dana poskupjeli su za 11,41 posto, riža za 30,9 posto, tjestenina za 29,01 posto.
BiH ne raspolaže službenim podacima o povećanju siromaštva koje je sve vidljivije u zemlji, u kojoj se prikupljaju milijarde maraka od poreza zbog brojnih i kontinuiranih poskupljenja. Jedini u Evropi nemamo podatke o siromaštvu.
Agencija za statistiku BiH sedmu godinu ne objavljuje podatke o siromaštvu i socijalnoj isključenosti, ali iako službene statistike nema, realnost pokazuje kako je stanje sve teže, voće i povrće na komad ne kupuju više samo penzioneri.
Po nekim podacima, nalazimo se među 20 najsiromašnijih zemalja. Prema ranijim procjenama, oko 700.000 građana živi na granici siromaštva, a svaki šesti je gladan. Da je situacija alarmantna, pokazuje i da je povećan broj korisnika javnih kuhinja. Prema navodima nevladine organizacije “Save the Children”, petero od 1.000 djece u BiH umre prije svog petog rođendana zbog siromaštva.