“Bruxelles vjeruje da bi reforma pravosuđa dogovorena za ljeto mogla ispuniti horizontalne kriterije prihvatljivosti kad je riječ o kohezijskim sredstvima, tako da se dio blokiran procedurom vladavine prava može osloboditi, dok ostatak (od ukupno 22 milijarde eura blokiranih sredstava) čeka potpunu implementaciju uslova EK”, prenosi Portfolio.hu.
Komisija je 26. septembra poslala pismo mađarskoj vladi u kojem traži pojašnjenja o ispunjenju kriterija i, ako odgovori brzo stignu, odluka o oslobađanju sredstava mogla bi se očekivati već u novembru. Mađarska bi mogla novac početi dobivati početkom iduće godine: izvori iz vlade su portalu Portfolio.hu rekli da bi tada mogli računati na 1,29 milijardi eura. Mađarski medijski izvor potvrđuje da je odluka prije svega politička: Portfolio.hu piše da je, prema njihovim izvorima iz Bruxellesa, “mađarska vlada dosad slabo napredovala kad je riječ o zatvaranju procedure vezane uz vladavinu prava”.
EU se našla u teškoj situaciji i popustila je vodeći se kriterijem manjeg zla. Glas Mađarske je nužan da bi se odobrio proračun EU za 2024. godinu u kojem se nalaze i sredstva za pomoć Ukrajini koja postaju sve važnija zbog blokade novca namijenjenog Kijevu u američkom Kongresu. Sve je izglednije da će novu slovačku vladu voditi Robert Fico koji je rekao da će odobriti samo humanitarnu pomoć Ukrajini, pa bi definiranje proračuna prije nego što nastupi njegova vlada bilo više nego korisno radi osiguranja nastavka pomoći Kijevu.
“Europska komisija predložila je 66 milijardi eura povećanja zajedničkog proračuna EU radi pokrivanja povećanih troškova, od čega bi dio pridonio programu financijske potpore Kijevu u iznosu od 50 milijardi eura kako bi se pokrili troškovi u sljedeće četiri godine”, tumači Henry Foy, dopisnik The Financial Timesa iz Bruxellesa.
Riječ je o novoj potvrdi da je, za dobrobit i uspješnu budućnost EU, nužno ukinuti konsenzualno glasanje koliko se god tome protivile manje članice, među kojima je i Hrvatska. EU je morala pokleknuti pred zlim, besprizornim i sebeljubivim liderom mađarske vlade koji će se sada opet hvalisati po domaćim medijima da je nadmudrio europske birokrate koji su mu morali dati novac. Tačno, Mađarska je provela dio reformi koje je EK tražila, tačno, dio novca i dalje je izvan Orbánova dosega, ali svima je jasno da je narušeno načelo prema kojem su europske vrijednosti i solidarnost preduslov dobivanja novca koji daju većinom druge, bogatije zemlje.
Sada se otvara pitanje kako će se postaviti Poljska ako na izborima 15. oktobra pobijedi konzervativna opcija. EK i s Varšavom vodi rovovske bitke oko temeljnih standarda EU koje su Poljska i Mađarska prihvatile potpisivanjem Lisabonskog ugovora. Viktor Orbán i Jarosław Kaczyński, predsjednik poljske vladajuće stranke Pravo i pravda, smatraju da ih taj potpis ne obvezuje jer su ga stavili predstavnici neke druge vlade, neke druge političke opcije. Taj stav podsjeća na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Plan promjene EU, koji je predstavljen 19. septembra, pokazuje se sve većom nužnosti kad je riječ o budućnosti funkcioniranja naše Unije, i to prije svega u sadašnjem sazivu gdje sada imamo dvije članice protiv kojih se vodi postupak prema Članku 7 Europskog ugovora (ne može se provesti protiv ijedne jer se međusobno podržavaju), koji govori o oduzimanju prava glasa u slučaju narušavanja europskih vrijednosti.
Dok se ne uspostavimo takav sistem, Budimpešta i Varšava, a možda uskoro i Bratislava, moći će ucjenjivati EU, blokirati politike iza kojih stoji premoćna većina i raditi na štetu budućnosti EU, prenosi Jutarnji