luktuacije šećera u krvi utiču na raspoloženje (i zdravlje)
Ne, niste razdražljivi, vaš šećer u krvi je samo fluktuirao, a to se odrazilo na vašu energiju i raspoloženje. To se obično događa kada, nakon obroka bogatog jednostavnim ugljikohidratima (kao što su bijeli kruh, tjestenina ili slatkiši), nivo šećera u krvi poraste, na što tijelo reagira oslobađanjem više inzulina, što uzrokuje prebrz pad nivoa. Tada se osjećamo umorno, tromo, pa čak i razdražljivo.
Neki ljudi mogu osjetiti i anksioznost kada im padne nivo šećera u krvi. Najčešće osjećamo iznenadnu glad koja se čini besmislenom, budući da je prošlo neko vrijeme otkako smo jeli obilan obrok, a još češće osjećamo nezasitu želju za nečim slatkim.
Ovaj glikemijski vrtlog nije samo smetnja koja nas tjera da žudimo za čokoladom, već može dovesti i do ozbiljnijih problema, poput inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma, raznih hormonskih neravnoteža i na kraju, ali ne i najmanje važno, dijabetesa tipa 2, prenosi Metropolitan.
Šećer u krvi je važan faktor za sve – ne samo za dijabetičareKada govorimo o nivou šećera u krvi , brzo pomislimo da je to nešto o čemu se trebaju brinuti samo osobe s dijabetesom. Međutim, sve više modernih istraživanja potvrđuje da je šećer u krvi parametar na koji bi svi trebali obratiti pažnju, jer ima značajan utjecaj na naše zdravlje.
Održavanje zdravog nivoa šećera u krvi pomaže u boljoj koncentraciji i kognitivnim funkcijama , ima značajan uticaj na kvalitet sna i opšte blagostanje, a takođe je i bitan faktor u održavanju zdrave telesne težine . Stabilizacija šećera u krvi sprečiće stalno grickanje i olakšaće planiranje dnevnog unosa kalorija.
Čak i male promjene dovode do vidljivih rezultata
Ako vam šećer u krvi ne uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, nećete morati praviti dramatične promjene načina života kako biste ga kontrolisali. Mali, promišljeni koraci će uveliko doprinijeti poboljšanju vašeg blagostanja i kontroli gladi. Kao što savjetuje projekat “Znaj više, jedi bolje”, slijedite ove smjernice:
Da biste spriječili nagli porast šećera u krvi ujutro, doručak bi trebao sadržavati proteine i masti – npr. jaja , svježi sir, orahe, grčki jogurt.
Prije glavnih obroka pojedite malo vlakana, poput salate ili povrtne supe. To će usporiti apsorpciju šećera.
Vježbanje nakon obroka – poput kratke šetnje nakon ručka – pomoći će u smanjenju glikemijskog odgovora tijela na hranu koju jedete i poboljšati vaše opće blagostanje.
Uključite zdrave masti u svoje obroke, poput avokada, maslinovog ulja ili lanenog sjemena.
Razumijevanje i praćenje nivoa šećera u krvi nije samo prolazni trend u fitnes industriji, već je temelj vašeg blagostanja i zdravlja. Ako se često borite s umorom, razdražljivošću ili glađu, možda je vrijeme da analizirate svoju ishranu i utvrdite koja hrana uzrokuje prevelike fluktuacije šećera u krvi. Za detaljan pregled kako šećer u krvi utiče na naše zdravlje, pogledajte članak Što više znam, to bolje jedem.