
Nedžad Ibrišimović: "Gledam potom druge vrapce, svi isti kao i prije..."
Nedžad Ibrišimović, jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih književnika, autor nekih od najznačajnijih djela koje je dala naša književnost.

Nedžad Ibrišimović, jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih književnika, autor nekih od najznačajnijih djela koje je dala naša književnost.

Na današnji dan 1834. godine u dalekom Istanbulu umro je jedan od najhrabrijih vojskovođa bosanske vojske, Husein – kapetan Gradaščević.

Ako postoji nešto što je BiH izgubila u ratu onda je to talentovana mladost koja je imala potencijal da mijenja svijet. Karim Zaimović je bio novinar, pisac, filmski i književni kritičar.

Institut za istraživanje genocida Kanada oglasio se saopćenjem povodom 5. augusta - Dana sjećanja na prijedorskog doktora Esu Sadikovića.

Na današnji dan, 4. augusta 1737. godine, desila se velika bitka između bošnjačke i austrijske vojske, kod Banja Luke, gdje je bošnjačka vojska izvojevala apsolutnu pobjedu.

Na današnji dan 1929. godine u Banjoj Luci rođen je akademik Muhamed Filipović, a napustio nas je 26. februara 2020. godine.

Na današnji dan prije četiri godine napustio nas je bivši gradonačelnik Sarajeva, profesor Alija Behmen.

"Zovem se Dario Džamonja. Rodio sam se 1955. godine u Sarajevu. U Sarajevu sam i umro 1993. kada sam ga napustio. Godine 1998. sam opet umro kada sam napuštao Ameriku i svoju djecu.
Sada opet pokušavam živjeti u Sarajevu od pisanja…"

Na današnji dan, 31. jula 1992. godine, poslije četiri mjeseca "gušenja" i strašne opsade grada Sarajeva i stalnih napada na građane od strane srpskog agresora, hrabri branioci Sarajeva krenuli su u deblokadu glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak rođen je 19.07.1839. u Vitini kraj Ljubuškog, umro je u Sarajevu 29.07.1902. u 63. godini.

Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti stradalim građanima ispred Tunela Dobrinja - Butmir u petak je obilježena 29. godišnjica od prokopavanja i puštanja u funkciju "Tunela spasa".

Festival kulture "Slovo Gorčina", koji se održava u čast velikom bh. književniku Maku Dizdaru, počinje u Stocu 29. jula i trajat će do 31. jula, a organizatori najavljuju najbogatiji program dosad.

Nedžad Ibrišimović, jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih književnika, autor nekih od najznačajnijih djela koje je dala naša književnost.

Jadranka Stojaković rođena je 24. jula 1950. godine u Sarajevu, gdje je i počela sa svojom muzičkom karijerom.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić stigao je u Kamičane u Kozarcu kod Prijedora gdje će danas biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop 16 prijedorskih žrtava ubijenih prije 30 godina, javlja Anadolu Agency (AA).

Porodice pristižu u Memorijalni centar Kamičani u Kozarcu kod Prijedora gdje će danas biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop 16 prijedorskih žrtava ubijenih prije 30 godina.

Zločin u dolini Sane po mom dubokom uvjerenju ima sve elemente genocida u Prijedoru, poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, koji prisustvuje kolektivnoj dženazi za 16 prijedorskih žrtava u Kamičanima u Kozarcu, kod Prijedora.

Povodom dvadeset godina od smrti Izeta Sarajlića, našeg velikog pjesnika, P.E.N. Centar u Bosni i Hercegovini poziva sve na "Večer sjećanja na Izeta Sarajlića".
U saradnji sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, P.E.N. Centar u BiH okupit će članove našeg udruženja Feridu Duraković, Marka Vešovića, Envera Kazaza i Gorana Simića, a njihov razgovor o životu i stvaralaštvu Izeta Sarajlića moderirat će predsjednik P.E.N. Centra u BiH – Asmir Kujović.

Još jedna godišnjica genocida u Srebrenici prošla je bez iskrenoga pijeteta, režimske skrušenosti i njegovanja kulture sjećanja u službenoj Srbiji.

Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu, izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim, neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo. Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, "Vidovopoljska noć", u štampariji prepolovljenu od državne cenzure.