Memorijalni centar Srebrenica objavio izvještaje o ratnim zločinima u Ukrajini, Etiopiji, Siriji i Južnom Sudanu
Polaganjem vijenaca i svetom misom u subotu je obilježena 30. godišnjica stradanja hrvatskih civila u selu Grabovica, između Mostara i Jablanice.
U Sudu Bosne i Hercegovine za ovu sedmicu je zakazana statusna konferencija i početak suđenja trojici optuženih za zločine počinjene u prijedorskim logorima.
Učenjem fatihe i polaganjem cvijeća pored spomenika žrtvama masakra u Raštanima kod Mostara, obilježene su tri decenije od ovog strašnog zločina, koji su u augustu 1993. počinili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U Raštanima je tada ubijeno devet civila, među kojima troje djece, te sedmoro ranije zarobljenih vojnika Armije RBiH.
U Foči je obilježena godišnjica stradanja Bošnjaka.
Genocid na području Srebrenice (tzv. 'zaštićenoj zoni UN-a') potvrđen je pravomoćnim presudama međunarodnih sudova, kao i pravosudnih institucija u regionu, kojima je u skladu s najvišim međunarodnim pravnim standardima, činjenično, temeljeno na relevantnim materijalnim dokazima/dokumentima, svjedočenjima i vještačenjima, verificiran najteži zločin i jedini genocid počinjen na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Na današnji dan, tačno prije 31 godinu, 27. juna 1992. godine srpski zločinci i monstrumi su u kući Mehe Aljića na Bikavcu u Višegradu živo spalili bošnjačke civile (žene, djecu i starije osobe).
Obilježava se 31. godišnjica od zločina u Kalinoviku, te okolini, kao i Međunarodni dan podrške žrtvama torture.
Za zločine protiv civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti u Janji u periodu od 1992. do 1994. godine u prvostepenoj presudi osuđeni su Milan Đokić 3 godine, Branislav Trišić 3 godine, Zoran Tanasić 2 godine, Žrako Milanović 2 godine i Mladen Krajišnik 2 godine.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine danas je zakazano izricanje prvostepene presude za zločine u Janji od 1992. do 1994. godine, za koje je optuženo osam nekadašnjih pripadnika policije.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine u četvrtak, 8. juna, zakazano je izricanje prvostepene presude za zločine u Janji od 1992. do 1994. godine, za koje je optuženo osam nekadašnjih pripadnika policije.
Nakon okončanja rada suda u Hagu, BiH traži originalnu arhivsku građu koja je u haškom Tribunalu prikupljana 25 godina. Međutim, nema jedinstvenog stava u koji dio BiH arhivsku građu treba pohraniti.
Nebojša Pavković, nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije, koji je pravnosnažno osuđen na 22 godine zatvora obratio se učenicima putem videolinka iz Finske gdje služi zatvorsku kaznu
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv petorice nekadašnjih stražara u “Trnopolju”, “Keratermu” i “Omarskoj”, među kojima je i zamjenik upravnika jednog od logora, dok je u odnosu na jednu osobu optužnica povučena, potvrđeno je iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine za BIRN BiH.
Tužilac Međunarodnog krivičnog suda zvanično će otvoriti dva slučaja za ratne zločine i izdati naloge za hapšenje nekoliko Rusa, za koje se smatra da su odgovorni za masovnu otmicu ukrajinske djece i gađanje ukrajinske civilne infrastrukture, navodi se u izvještajima, prenosi Guardian.
Tri rješenja o zamjeni zatvorske za novčanu kaznu su donesena pred Sudom Bosne i Hercegovine, po dva pred kantonalnim sudovima u Zenici i Bihaću i jedno pred Osnovnim sudom u Brčko Distriktu.
Predstavnici Udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine najavili su okupljanje ispred institucija BiH.
Odbrane Jovice Stanišića i Franka Simatovića, bivših funkcionera srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) osuđenih na po 12 godina zatvora za zločine počinjene 1992. u Bosanskom Šamcu, zatražile su, iznoseći žalbe, da Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) ukine kazne i presudu preinači u oslobađajuću, dok je Tužilaštvo u Haagu u odgovoru navelo da Vijeće nije pogrešno zaključilo.
Preživjeli masakra Aziz Beqiri iz sela Račak, u razgovoru za Anadoliju prisjeća se dešavanja 15. januar 1999. godine
Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, podigao je optužnicu protiv ukupno 15 osoba, zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, počinjenih u Vojno-istražnom zatvoru Banja Luka zvani Mali logor, u periodu od 1992. do 1995. godine.