New York Times i agencija Reuters javili su da će tužilac Karim Kan tražiti od pretpretresnih sudija da odobre naloge za hapšenje na osnovu do sada prikupljenih dokaza. Ako uspije, to će biti prvi put da se izdaju nalozi MKS-a u vezi sa ruskom invazijom na Ukrajinu.
Nije jasno da li će potjernice biti zapečaćene. Malo je vjerovatno da bi nalozi doveli do suđenja, jer MKS ne bi sudio optuženima u odsustvu, a malo je vjerovatno da će Rusija, koja nije članica MKS-a, predati osumnjičene sudu sa sjedištem u Hagu.
Izvještaji o nalozima za hapšenje stižu nešto više od godinu dana nakon što je Kan otvorio istragu o mogućim ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu u Ukrajini. Tokom proteklih 12 meseci, on je tri puta putovao u Ukrajinu i posjetio mjesta navodnih ratnih zločina.
Rusija je otvoreno govorila o odvođenju ukrajinske djece i tinejdžera u Rusiju i davanju ruskim porodicama, ali je to učinila pod maskom humanitarnog spasavanja. Jedna od Putinovih pomoćnica, Marija Lvova-Belova, predsjednička komesarka za prava djeteta, navodi se da je rekla da su ruske porodice usvojile 350 dece i da više od 1.000 čeka na usvajanje.
U februaru, humanitarna istraživačka laboratorija Yalea objavila je izvještaj u kojem se navodi da je najmanje 6.000 djece iz Ukrajine poslato u ruske “kampove za prevaspitavanje” u protekloj godini, a da je nekoliko stotina tamo držano sedmicama ili mjesecima nakon planiranog datuma povratka.
U izvještaju se takođe navodi da je Rusija nepotrebno ubrzala usvajanje i hraniteljstvo ukrajinske djece.
“Tužilac MKS-a možda radi na tome da dokaže da je otmica djece slučaj genocida. To bi bilo prvo i to bi moglo da izdvoji ovaj slučaj“, rekla je Iva Vukušić, ekspert za ratne zločine i docent međunarodne historije na Univerzitetu u Utrehtu.
“Ako MKS okarakteriše otmice kao genocid, takođe je nejasno kakav će biti ishod i presuda u svakom budućem slučaju. Ovo je zaista neprovjerena teritorija”, kaže Vukušić.
Moskva demantuje da je namjerno povrijeđivala civile, ali je rusko ministarstvo odbrane priznalo da je energetska infrastruktura Ukrajine bila meta napada.
Human Rights Watch naveo je da su ruske snage izvele neselektivno i neproporcionalno bombardovanje i granatiranje urbanih područja, bolnica i škola.
MKS nije odgovorio na zahtjev za komentar, osim da ukaže na Kanovu odluku da otvori istragu 2. marta 2022. Ni Rusija ni Ukrajina nisu potpisnice osnivačkog dokumenta suda, Rimskog statuta, ali Ukrajina je dva puta zatražila od MKS-a da izvrši svoju jurisdikciju nad njenom teritorijom. Četrdeset i tri države članice MKS-a uputile su situaciju na sud, otvarajući put istrazi.
SAD nisu član suda i Bidenova administracija je podjeljena oko toga da li da dijeli obavještajne podatke sa MKS-om kako bi pomogla istragama i krivičnom gonjenju.
Bijela kuća i State Department su u velikoj mjeri za saradnju, ali Pentagon se protivi na osnovu toga da bi postavljanje presedana za istragu oružanih snaga države nečlanice moglo na kraju da dovede do legalnog gonjenja američkih vojnika za ratne zločine.
Zastupnici MKS kažu da postoje zaštitne mjere koje spriječavaju da se to dogodi, ograničavajući nadležnost suda na slučajeve u kojima zemlja porijekla osumnjičenog za ratne zločine ne želi ili nije u stanju da krivično goni.