U vremenu hroničnog stresa, ubrzanosti i konstantne izloženosti lošim vijestima, rijetko se zaista zapitamo: kako smo – zaista?
Način na koji komuniciramo u vezama ima veliki utjecaj na povjerenje, bliskost i sigurnost. Iako većinu vremena ne želimo povrijediti osobu do koje nam je stalo, ponekad nesvjesno izgovorimo rečenice koje ostavljaju trag. Neke fraze djeluju bezazleno, ali s vremenom mogu ozbiljno narušiti odnos. Evo četiri koje bi, prema psihologu Marku Traversu, trebalo izbjegavati.
Sindrom sagorijevanja na poslu (burnout) je stanje emocionalne i fizičke iscrpljenosti i gubitka motivacije prouzrokovanih dugotrajnoj izloženosti stresu na poslu.
Osjećaj sigurnosti u vezi temelj je bliskosti, povjerenja i emocionalne povezanosti. Kada se osjećamo sigurno s partnerom, ne preispitujemo njihovu ljubav ni predanost – možemo se opustiti i graditi odnos bez straha.
Ako osoba zaista želi nešto i radi na tome, onda će se u njenom životu sigurno desiti događaji koji će dovesti do postizanja njenog cilja.
U zdravoj vezi važno je poštovati partnerovu individualnost i graditi odnos na međusobnom razumijevanju i prihvaćanju.
Ni drugi pokušaj da se barem djelomično popuni dramatičan manjak kadra u nekadašnjim centrima za socijalnu skrb nije urodio plodom: na konkurs za 287 radnih mjesta, koji je 20. decembra raspisao Hrvatski zavod za socijalni rad (HZSR), zaposleno je manje od pola traženih zaposlenika, precizno - njih 143.
Legendarni francuski psiholog Emil Kue je početkom prošlog vIJeka osmislio jednu zanimljivu frazu koja ni više od 100 godina kasnije ne gubi na svojoj snazi i popularnosti, premda u različitim oblicima.
Razlika između zdravo samopouzdane osobe i narcisa može biti suptilna, ali ključna. Samopouzdana osoba vjeruje u svoje sposobnosti, no svjesna je i vlastitih ograničenja.
Moć pozitivnih misli danas je priznatija nego ikada prije, a ova psihološka praksa svoj začetak duguje legendarnom francuskom psihologu i njegovoj poznatoj rečenici
Brakovi zahtijevaju stalni rad i pažnju, ali kad se zapostave, posljedice mogu biti ozbiljne.
Kada ulazimo u raspravu – bilo da se radi o partneru, kolegi ili članu porodice – često se trudimo da pronađemo neosporne činjenice koje će protivnika u diskusiji naterati da priznaju da nisu u pravu.
Samosuosjećanje je ključno za emocionalno blagostanje, ali mnogi se ljudi bore pokazati ljubaznost i nježnost prema sebi
Uspjeh kod djece često ovisi o nizu unutrašnjih kvaliteta i vještina koje ih pripremaju za suočavanje s izazovima i ostvarivanje njihova potencijala.
Jeste li se ikada zapitali zašto vam se sreća uvijek čini neuhvatljivom, koliko god se trudili da je se dokopate? Možda razlog nije to što vam nešto nedostaje u životu, već ono što nesvjesno činite kako bi sabotirali sami sebe u pokušajima da ‘dohvatite‘ sreću.
U svijetu diploma, počasti i beskrajnog protoka informacija, prava mjera inteligencije često je nedostižna. Međutim, kako ljudi stare i gomilaju godine mudrosti, mnogi otkrivaju da inteligencija nije određena samo IQ rezultatima ili akademskim postignućima.
Htjeli to priznati ili ne, u našem je društvu i dalje tabu potražiti psihološku pomoć.
Psiholog dr. Martin Seligman utemeljio je termin "naučena bespomoćnost" kako bi objasnio zašto nakon ponovljenog izlaganja neugodnim situacijama svjesno postajemo nemoćni kako bismo izbjegli suočavanje s neželjenim posljedicama. Srećom, postoje neki trikovi koji poboljšavaju raspoloženje i to veoma brzo.
Sklopite oči i zamislite cilj koji želite ostvariti. Kako izgleda ostvarenje tog cilja, kakav ima miris ili kako zvuči? Ako možete vizualizirati taj cilj, s vremenom ćete ga moći i ispuniti.
Psiha ljudi i negativne vijesti imaju duboku međusobnu povezanost.
Psihijatar Džalel Mohamed podijelio je na TikToku objavu u kojoj govori o pet zabrinjavajućih znakova koji bi mogli sugerisati da u svakodnevnom životu imate posla sa psihopatom.