Migracijska politika jedno je od najvažnijih pitanja i najvećih izazova s kojima se Evropska unija suočila posljednjih godina.
U četiri privremena prihvatna centra u Bosni i Hercegovini trenutačno boravi oko 1.400 osoba.
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (BiH) odbacuje zapaljivu retoriku kojom se dovode u vezu migranti, izbjeglice i tražioci azila sa bezbjednosnim prijetnjama ili radikalizmom.
U Bosnu i Hercegovinu godišnje se registruje oko 34.000 dolazaka migranata, dok u Kantonu Sarajevo na dnevnom nivou boravi oko 1.000, rekao je ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica tokom dvodnevne konferencije "Dobre prakse u integraciji migranata", koja je počela danas.
Kada je riječ o situaciji u prihvatnim centrima za migrante, ističu da je situacija zadovoljavajuća.
U 2023. godini evidentiran je najveći broj ulazaka migranata u BiH, čak oko 30 hiljada.
Direktor Laketa je prezentovao situaciju u oblasti migrantskih tokova u posljednih nekoliko mjeseci kada se bilježi povećanje broja migranata na području Bosne i Hercegovine.
Podaci nadležnih za upravljanje procesom migracija u Bosni i Hercegovini, kao i policijske aktivnosti i izvještaji potvrđuju ponovno višestruko povećanje broja migranata na području Unsko-sanskog kantona (USK), u odnosu na početak godine.
Migrantsko pitanje obično se svede na politička i međudržavana prepucavanja o brojevima, strukturi i problemima zbog čega se često zaboravlja humanitarni aspekt migracija. Među ljudima koji su dobili supsidijarnu zaštitu i ostvarenje svojih snova u našoj zemlji su Indijka Ranjeet Kaur i Pakistanka Kiran Hadi sa svojim porodicama. Ovo je njihova priča.
Ponovo je u fokusu migrantsko pitanje, lokalne vlasti u Unsko-sanskom kantonu pitaju se koga nam Evropa vraća putem readmisije. Strukturu i broj migranata u BiH istražila je Sanela Dujković.
Sporazumom o readmisiji u protekle dvije sedmice iz Hrvatsku je u Bosnu i Hercegovinu vraćeno više od 500 migranata. Svi oni su smješteni u prihvatni centar Lipa nadomak Bihaća čiji građani strahuju kako bi ovaj grad mogao ponovo postati žarište migrantske krize.
Izgradnja zidova i bodljikave žice oko Evropske unije nije dobro rješenje iz mnogo razloga, a fizička infrastruktura odnosi se na elemente poput nadzora granice, a ne na ograde ili zidove, jer je EU fondove potrebno iskoristi na najbolji način u cilju zaštite država.
U BiH je u posljednja dva mjeseca primijetan veći broj ulazaka migranata, a trenutno ih u našoj zemlji boravi nešto manje od tri hiljade. Osim Afganistana i Pakistana, odakle, uglavnom, dolaze u BiH kako bi otišli put Evrope, sve više ih zbog loše političko-ekonomske situacije napušta Burundi. Ako Hrvatska početkom naredne godine uđe u Šengen zonu, priliv će biti još veći, upozoravaju nadležni.
Stanje s migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini je povoljnije nego prethodnih godina. U prihvatnim centrima na području Unsko-sanskog kantona trenutno boravi 700 migranata, a predstojeći hladniji dani i zima neće biti toliki izazov kao ranije.
Četiri državljana Bosne i Hercegovine uhapšena su sinoć na području opštine Ilidža, a nakon što su u tri vozila kojima su upravljali pronađeni migranti. No, do hapšenja se odvijala prava drama. Jedna je pobjegao i nakon potjere je uhapšen, dok je drugi napao policijskog službenika i nanio mu povrede.
Iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, jučer je 25 minuta iza ponoći obavijestila PU Ilidža da je u krugu migrantskog centra "Blažuj" došlo do tučnjave u kojoj su dvojica migranata zadobili tjelesne povrede, saopćeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo .
I dok se svijet fokusirao na izbjeglice iz Ukrajine, milioni ljudi bježe i iz drugih krajeva svijeta. Pogled na balkansku rutu govori o „zaboravljenim“ izbjeglicama.
Zbog rata u Ukrajini 7,5 miliona ljudi napustilo je svoje domove. Poražavajući su to podaci, objavljeni na Svjetski dan izbjeglica. Svake minute 20 osoba u svijetu prisiljeno je napustiti svoje domove, bježeći od ratnih sukoba i stradanja.