Kazala je to komesarka Evropske komisije za unutrašnje poslove Ylva Johansson u intervju za novinske agencije članice Evropske Redakcije (European Newsroom), govoreći uoči samita o migracijama koji bi trebao biti održan u Briselu 9. i 10. februara.
Joahnsson je upozorila da se broj neregularnih ulazaka povećao prošle godine iz tri pravca uključujući i zapadnobalkansku rutu čak za trećinu više ulazaka je evidentirano prošle godine.
Na pitanje šta Evropska unija može uraditi kako se ne bi dogodilo gomilanje migranata na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, posebno nakon što je Hrvatska postala članica Schengena, Johansson je kazala da nije upoznata da u vezi s tim ima nekih novih problema.
Dodala je međutim da je EU ranije pomogla BiH kada je u pitanju prijem migranata i smještajni kapaciteti, a pomaže i kod povratka migranata u matične zemlje što se pokazalo kao učinkovito i kod dobrovoljnih i iznuđenih povrataka.
Kaže i da je razgovarala s dosadašnjim ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem koji je kazao da onda kada su neki migranti vraćeni u svoje zemlje, smanjivao se značajno broj dolazaka stanovništva iz tih zemalja.
– Stoga je povratak migranata u matične zemlje vrlo učinkovita metoda za preveniranje ilegalnih dolazaka i trebali bismo nastaviti s tim u zemljama zapadnog Balkana – dodala je.
Podvukla je da će značajna sredstava biti izdvojena za zemlje zapadnog Balkana kako bi se udružili istraživački timovi i pružili odgovarajući odgovor na pitanje krijumčarenje migranata.
Trenutno se pregovara o novom mandatu Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) s zapadnobalkanskim partnerima uključujući BiH što bi trebalo biti završeno uskoro, kaže Johannson.
– Tada bismo bili u mogućnosti raspodijeliti snage FRONTEX-a na granice između zemalja zapadnog Balkana, a ne samo na EU vanjske granice. To bi pomoglo da se adekvatno odgovori na ilegalne migracije zapadnobalkanskom rutom – stava je komesarka.
Govoreći o odgovoru na povećanje broja ilegalnih migranata u prošloj godini, Johannson je naglasila važnost zajedničkog rada Evropske komisije i zemlja članica Evropske unije da se nose s ovim problemima.
Iznijela je i nekoliko podataka o situaciji s migrantima kazavši da je prošle godine zabilježeno 330.000 ilegalnih ulazaka u EU, ali ne iz zemalja koje su ratom zahvaćene ili u kojima stanovništvu prijeti progon, nego napuštaju svoje zemlje iz drugih razloga.
Navela je da najviše građana dolazi iz Turske, Gruzije, Indije, Kube, Egipta, Tunisa, Maroka, Bangladeša i Pakistana odnosno državljana zemalja za koje EU ima nisku stopu odobrenih zahtjeva za azil u odnosu na ukupan broj zaprimljenih zahtjeva.
Istovremeno, kaže, da je prošle godine bilo gotovo milion zahtjeva za azil, što je tri puta više nego je zabilježeno ilegalnih ulazaka u EU. To pokazuje da mnogi od onih koji traže azil legalno u zemlje Evropske unije koristeći vizu za ulazak, a potom apliciraju za azil.
– To je stvorilo pritisak na mnoge zemlje poput Nizozemske i Belgiju koje imaju previše ljudi u prihvatnim centrima i sistemu azila iako se zna da mnogima od njih neće biti odobren zahtjev za azil – pojasnila je nadalje komesarka Johansson, dodajući da je 39 posto zahtjeva odobreno u prošloj godini
Kada je u pitanju povratak migranata u zemlje porijekla, u prošloj godini to je naloženo za oko 300.000 njih, ali samo 70.000 je vraćeno, kaže Johansson, a taj proces je važan kako bi se pokazalo da ovo nije način da se dođe i ostane u EU.