Sposobnost samokontrole, prilagodbe i umirivanja razvija se postupno, kroz odnose s drugima, životna iskustva i uz stalnu pomoć odraslih.
Svi mi imamo onog jednog prijatelja ili partnera koji će se, nakon žustre svađe, već poslije pet minuta ponašati kao da se apsolutno ništa nije dogodilo.
Čovjeku je neophodno da se naspava. Dobar, san tokom noći garant je da ćemo u novi dan krenuti bistrih misli. I pored toga što se ovo zna o spavanju, odgovor na pitanje zašto je san tako važan, ipak je misterija.
Ljutnja je prirodna emocija koja se javlja kada osjetimo nepravdu, uvredu ili frustraciju i kada se potisne ne nestaje. Naprotiv, ostaje u tijelu kao „nevidljivi otrov“ koji vremenom utiče na fizičko i psihičko zdravlje.
Ljutnja je emocija koju ne možemo izbjeći - i kod djece, i kod odraslih. No dok odrasli (barem u teoriji) znaju kako ju obuzdati, djeci je to puno teže. A novo istraživanje pokazuje da i roditelji često nisu sigurni kako pravilno reagirati.
Ljutnja nije emocija koju ljudi rado priznaju. Većina će reći da ne voli sukobe, da preferira mirne razgovore i da ih "ništa ne može izbaciti iz takta". Ipak, istina je da se ponekad, možda potajno, pojavi osjećaj zadovoljstva kad nas netko zaista naljuti. Jer tada više nemamo dileme, možemo reagirati, zauzeti stav, reći što mislimo.
Neki ljudi kad se naljute, znaju to pokazati. Lupaju vratima, udaraju po tipkovnici, a viču do razine koja uznemiri i kućne ljubimce. A onda su tu oni drugi.
Neki ljudi imaju nevjerojatnu sposobnost uvjeriti druge u svoje mišljenje i pobijediti u svakoj raspravi. Zodijak može ukazati na znakove koji su najbolji u ovoj vještini.
I djeca mogu biti tužna i obeshrabrena, ali to nam nije čudno. No prihvaćamo li ljutnju kao emociju na koju dijete ima potpuno pravo, baš kao i mi, odrasli. E, tu već drukčije reagiramo
Istraživanje kompanije Gallup za 2024. donijelo je zanimljive podatke o stanovnicima Evrope.
Ljutnja nije samo neprijatno osjećanje, već može značajno da utiče i na naše fizičko i psihičko zdravlje.
Samo osam minuta ljutnje može dramatično povećati rizik od srčanog udara, upozoravaju naučnici.
Ljutnja ponekad može da nam pomogne da ostvarimo planirano, može podstaći ljude da prevaziđu prepreke, iako su rezultati najbolji kada ljudi imaju na umu dugoročne ciljeve.
Od pamtivijeka ljudi pokušavaju da osmisle djelotvorne tehnike upravljanja gnjevom i ljutnjom.
Osim što je pristupačniji, mogao bi biti i učinkovitiji nakon što vas nešto ili neko razljuti.
Novo istraživanje najavljuje promjenu paradigme u razumijevanju i upravljanju ljutnjom, usmjeravajući pojedince prema konstruktivnim putovima za upravljanje emocijama.
