Jednostavne promjene u načinu života mogu značajno da smanje rizik od razvoja demencije, neurološke bolesti koja podrazumijeva postepeno pogoršanje intelektualnih sposobnosti do te mjere da narušava društveno i radno funkcionisanje.
Istraživanje je otkrilo iznenađujuću vezu između nivoa obrazovanja i očekivanog životnog vijeka nakon dijagnoze demencije
Briga o kognitivnom zdravlju ne mora da bude komplikovana, a najnovija istraživanja sugerišu da jednostavna večernja navika može značajno da smanji rizik od demencije.
Briga o kognitivnom zdravlju ne mora da bude složena, a najnovija istraživanja sugerišu da jednostavna večernja navika može značajno da smanji rizik od demencije.
Demencija je predmet mnogih istraživanja, a prema najnovijoj studiji, naš mozak prolazi kroz tri različita 'vrhunca starenja' tijekom života
Demencija, progresivni pad mentalnih sposobnosti, često ostaje neprepoznata u ranim fazama, što otežava pravovremeno liječenje i podršku oboljelima.
Razvijanje zdravih navika ključno je za dobrobit mozga i opće zdravlje, ističe neurologinja dr. Jasmin Dao.
Mnogi od nas su svjesni najčešćih znakova demencije. Zbog progresivne prirode stanja, mogu se javiti problemi sa pamćenjem, kao i promjene ponašanja.
Prema nacionalnoj zdravstvenoj službi Velike Britanije, 1 od 11 osoba starijih od 65 godina u toj zemlji ima demenciju, a sve više ljudi razvija ovo stanje jer se naš životni vijek produžio.
Otkako su korejski istraživači razvili tehnologiju temeljenu na umjetnoj inteligenciji koja može analizirati glas i govor starijih osoba, tamošnji Institut za istraživanje elektronike i telekomunikacija (ETRI) testira načine predviđanja očekivane degeneracije moždanih funkcija i bolesti povezanih s mozgom poput blagih kognitivnih oštećenja ili demencije.
Skoro 130 miliona odraslih u Sjedinjenim Državama ima neki oblik srčanih bolesti.
Demencija je jedna od najstrašnijih dijagnoza, a rano otkrivanje je ključno - obratite pozornost na ovo.
Nedavno objavljeno istraživanje ukazuje na zabrinjavajuću vezu između pretjeranog gledanja televizije i ozbiljnih zdravstvenih problema.
Starija populacija ima sve veće šanse od gubitka pamćenja, stoga je važno svakodnevno provjeravati znakove demencije, kako bi se što ranije pripremili na mogućnost od tog gubitka.
Neurolog Ričard Restak otkriva da problem s obavljanjem jednostavnih, ali bitnih obaveza tokom dana, može biti znak problema s pamćenjem.
Po što sam ono krenuo/la, pitanje je koje ste barem nekoliko puta u svom životu izustili ne znajući zašto upravo hodate prema špajzi.
Važno je obratiti pažnju na to kako funkcionišu naše razmišljanje i pamćenje, jer sve promjene mogu uticati na budućnost.
Nedavno istraživanje s britanskog Univerziteta East Anglia istaknulo je prednosti redovnog konzumiranja brusnica. Učesnici u dobi od 50 do 80 godina koji su svakodnevno jeli oko 100 grama brusnica pokazali su poboljšanja u pamćenju, usporili razvoj demencije te smanjili vrijednosti lošeg holesterola.
Veći unos maslinovog ulja povezan je sa manjim rizikom od smrtnosti uzrokovane demencijom, rezultati su studije objavljene u časopisu JAMA Netvork Open.
U slučaju da na hljeb volite namazati margarin s džemom ili pak u sendvič staviti majonezu, ova jednostavna zamjena pomoći će vam pri smanjenju rizika od demencije za čak 28 posto.