Kako je saopšteno iz kancelarije WB u Sarajevu, zajam treba biti iskorišten za smanjenje emisije čestica prašine promjera manjeg od 2.5 mikrometara, koji se talože u dišnim putevima dovodeći do respiratornih infekcija, karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti.
Prema podacima koje je Svjetska banka objavila ranije, na godišnjem nivou se u BH bilježi najmanje 3300 slučajeva prerane smrti prouzrokovane bolestima povezanim sa onečišćenjem zraka. To je gotovo 10 posto od ukupnog broja umrlih na godišnjem nivou, a onečišćenje zraka krivac je za još hiljade slučajeva respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.
Glavni izvor onečišćenja je grijanje u domaćinstvima s udjelom od približno 50 posto, jer se ono pretežno bazira na krutom gorivu poput uglja, te sektor prijevoza s udjelom od oko 20 posto.
Predstavnici Svjetske banke ističu kako je dodatni problem u BiH to što je institucionalni okvir upravljanja kvalitetom zraka fragmentiran pa tako svaki entitet u Federaciji BiH, na tom planu vodi svoju politiku.
Sredstva iz zajma tako bi trebala biti djelimično iskorištena i za uspostavu sveobuhvatnog sistema upravljanja kvalitetom zraka, dok bi najveći dio odobrenih sredstava trebao biti iskorišten u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu Sarajevu, što uključuje izravne investicije u grijanje domaćinstava i aktivnosti transporta, kao pomoć u smanjivanju emisije sitnih česica prašine za 19 hiljada tona.
To smanjenje će se postići investicijama u održivo grijanje i mjere energetske učinkovitosti, u širenje biciklističke infrastrukture, potpori zonama niske emisije kao i nabavci vozila gradskog prijevoza na čišći pogon za Sarajevo.
Svjetska banka sada finansira 13 projekata ukupne vrijednosti oko 770 miliona dolara, a troše se za zdravstvo, modernizaciju cesta, zapošljavanje i socijalnu zaštitu, energetsku učinkovitost, lokalnu infrastrukturu, poljoprivredu i okoliš.