Ako se ostvare prijetnje jemenskih pobunjenika Ansar Allah (čiju veliku većinu čine pripadnici plemena Huti) da će izvesti masovne napade protubrodskim projektilima i dronovima kamikazama na trgovačke brodove, ekonomske štete za Europu bit će enormne. Takvi napadi dovest će do potpunog prekida protoka brodova kroz Bab el-Mandeb i istočni dio Crvenog mora.
Tvrdnje Bijele kuće mogle bi eskalirati krizu
Najnovije tvrdnje Bijele kuće da je Iran izravno uključen u planiranje i izvođenje napada Huta na trgovačke brodove znatno povećavaju opasnost da će se kriza proširiti i na Perzijski zaljev. The Wall Street Journal 22. decembra je objavio tekst temeljen na američkim obavještajnim podacima u kojem se tvrdi da Hutima podatke o kretanju brodova neophodnih za napade osiguravaju iranski špijunski brodovi koji se nalaze u tom području.
U tekstu se tvrdi da najmanje jedan iranski špijunski brod u realnom vremenu dojavljuje Hutima pozicije potencijalnih ciljeva. S obzirom na to da Huti nemaju radare kojim bi nadzirali Crveno more, to je jedini način da usmjeravaju projektile i dronove kamikaze prema brodovima. Do 21. decembra potvrđeno je najmanje 12 napada, a mnoge su spriječili američki i francuski ratni brodovi.
Nakon što su pokušaji Ansar Allaaha da izravno napadne Izrael balističkim i krstarećim projektilima te dronovima kamikazama propali (velika većina oborena je iznad Crvenog mora, a preostale je uništila izraelska protuzračna odbrana), sredinom studenog promijenili su strategiju.
Umjesto izravnih napada na Izrael, odlučili su napadati trgovačke brodove u Crvenom moru. Iako su u početku objavili da će napadati samo izraelske brodove, brodove u vlasništvu Židova i brodove koji prevoze robu za i iz Izraela, vrlo brzo je postalo jasno da žele prekid prometa Crvenim morem i posljedično Sueskim kanalom. U tome su skoro uspjeli.
Kompanije preusmjeravaju brodove
Suočeni s opasnošću napada iz Jemena, sve veći broj brodarskih kompanija preusmjerava brodove oko Afrike. Taj je put duži šest hiljada nautičkih milja, što znači najmanje dodatne tri sedmice plovidbe nego da ti isti brodovi plove kroz Crveno more i Sueski kanal. Posljedice su ne samo veće vozarine već i dodatno opterećenje na i ovako prenapregnute brodarske kapacitete.
S obzirom na to da su na put oko Afrike krenuli i tankeri koji prevoze naftu s Bliskog istoka u Europu, za očekivati je i značajno povećanje cijene naftnih prerađevina na europskom tržištu. Sad kad se manjkovi više ne mogu nadomjestiti povećanjem uvoza iz Rusije.
Međutim, to je manji problem. Optužbe Bijele kuće da Teheran izravno stoji iza napada u Crvenom moru jako kompliciraju situaciju. I prije se znalo da je glavni sponzor Ansar Allaaha Iran koji ih financira i naoružava. No, kako se to smatralo lokalnim problemom koji se ponajviše ticao Saudijske Arabije, Zapad nije reagirao. Osim što su američki ratni brodovi s vremena na vrijeme presretali iranske pošiljke oružja Hutima.
Posljedično znatan dio tog zaplijenjenog oružja i streljiva završio je u Ukrajini. Međutim, velika većina oružja poslana iz Irana stigla je do sjevernog Jemena i sad predstavlja prijetnju. U ovom slučaju protubrodski vođeni projektili. Zna se da je Ansar Allah naoružan iranskim kopijama kineskih protubrodskih projektila C-801 i C-802. Svi se projektili nalaze na mobilnim obalnim lanserima (terenskim kamionima) te ih je vrlo teško otkriti i uništiti.
Huti računaju da SAD neće u rat
Nije to prvi put da Huti napadaju brodove u Crvenom moru. Još u oktobru 2016. pokušali su protubrodskim vođenim projektilima potopiti američki razarač USS Mason. Prije tih napada Huti su uspjeli protubrodskim projektilima teško oštetiti logistički brod ratne mornarice Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tadašnji američki predsjednik Barak Obama odlučio je ne odgovoriti uzvratnim napadom, a sređivanje stanja u Jemenu prepustio koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom. Saudijci nisu bili sposobni dovršiti posao pa je Ansar Allah od tada samo ojačao.
Huti su se u ovu avanturu upustili procjenjujući da, kao i 2016. godine, i ovog puta aktualni američki predsjednik neće uvesti Sjedinjene Države u novi rat. Ponajviše zbog toga jer ima manje od godinu dana do predsjedničkih izbora. No možda su se preračunali.
Sigurna plovidba Crvenim morem i Sueskim kanalom ima ogromno značenje za svjetsku ekonomiju. Svake godine tim vodenim putem prođe više od 19 hiljada trgovačkih brodova. Istim smjerovima prolaze i američki ratni brodovi koji iz Atlantika i Sredozemlja idu prema Indijskom okeanu. Kad je u martu 2021. kontejnerski brod Ever Given na šest dana i sedam sati blokirao prolaz Sueskim kanalom, ukupna šteta bila je veća od 10 milijardi dolara. Potpuni prekid prolaska Crvenim morem i posljedično Sueskim kanalom na nekoliko sedmica ili mjeseci izazvao bi stotine milijardi gubitaka.
Zapad formirao koaliciju
Odgovor Zapada na prijetnje Ansar Allaha formiranje je koalicije te uspostava pomorske operacije Prosperity Guardian. Operacija je službeno pokrenuta 18. decembra iako se pomorska skupina tek formira. Uz Sjedinjene Države u operaciji će za sada službeno sudjelovati Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Nizozemska, Norveška, Španija, Kanada, Bahrein i Sejšeli. Naknadno je svoje učestvovanje potvrdila i Grčka.
Doduše, neće uloga svih spomenutih država biti ista. Tako će najveći broj ratnih brodova dati američka (najmanje tri razarača) i britanska ratna mornarica (razarač i fregatu). Grčka je najavila slanje jedne fregate, a to će najvjerovatnije učiniti i Francuska. Ostale države operaciju će podržati ljudstvom iako ostaje otvorena mogućnost da norveška i nizozemska ratna mornarica naknadno pošalju po jednu fregatu. Pokušaj Washingtona da nagovori i Australiju da pošalje jedan ratni brod rezultirao je tek obećanjem mogućnosti slanja jedanaest časnika u bliskoj budućnosti.
Najjača europska sila se nije uključila
Iako najveća gospodarska sila Europe, čija ekonomija jako ovisi o nesmetanom protoku pomorskih putova, Njemačka se za sada nije uključila u koaliciju. Crveno-žuto-zelena koalicija Bundeskanzlera Scholza teško donosi i puno jednostavnije odluke od slanja ratnih brodova u rat. Doduše, njemački mediji javljaju da je Scholzova vlada sklona uključivanju.
Der Spiegel tvrdi da su mu izvori bliski saveznoj vladi potvrdili kako su visoki dužnosnici nadležni za ovu problematiku bili jedinstveni u ocjeni da bi Njemačka trebala postati dio operacije Prosperity Guardian. Doduše, u njemačkom slučaju od odluke vlade do uključivanja poprilično je dug put jer sve na kraju mora odobriti Bundestag. U pravilu Bundestag je odobravao samo misije koje su bile pod okriljem Europske unije, NATO-a ili Ujedinjenih naroda. Prosperity Guardian to nije niti će biti jer za beskonačna politička natezanja unutar EU i NATO-a jednostavno nema vremena.
S druge strane pitanje je ima li njemačka ratna mornarica operativnu fregatu koju bi mogla poslati u Crveno more? Javna je tajna da je stanje njemačke ratne mornarice alarmantno loše i da oni brodovi koji i mogu ploviti nemaju dovoljno ljudstva i streljiva.
Izrael je zaokupljen Gazom
S ili bez Njemačke, operacija Prosperity Guardian imat će dovoljno snage da suzbije djelovanje Hutija u Crvenom moru. Ako bi Huti ispunili obećanja da će, u slučaju američke intervencije, potpuno prekinuti promet Crvenim morem, tu su američki nosači zrakoplova. I kao zadnja opcija kopnena intervencija.
Dobra vijest u moru loših je da je Izrael zaokupljen vojnim djelovanjem u Pojasu Gaze i pripremama za rat s Hezbolahom pa za sada nema namjeru pokrenuti napade na Hute kao odgovor na njihove pokušaje napada. Jeruzalem podržava operaciju Prosperity Guardian, ali naglašava da će se on pozabaviti Hutima kad za to dođe vrijeme.
Izraelsko ratno zrakoplovstvo i ratna mornarica imaju kapacitete da samostalno napadnu ciljeve u Jemenu. Kako bi bilo kakva izraelska intervencija samo dodatno zakomplicirala cijelu situaciju, dobro je da do nje neće doći. Barem ne u skoro vrijeme, prenosi Index.hr.