Svih 15 članica Vijeća glasalo je za to kratkoročno tehničko produženje, kojim se zadržavaju postojeće mjere, a istovremeno ostavlja više vremena za pregovore o mogućim izmjenama režima sankcija, javlja Anadolija.
Američki ambasador Jeff Bartos izjavio je da Washington pozdravlja usvajanje rezolucije, ali je naglasio da dugoročno tehničko produženje nije opcija.
Bartos je rekao da SAD želi proširiti embargo na oružje sa Darfura na cijeli Sudan, proširiti kriterije za sankcije kako bi obuhvatili seksualno nasilje povezano sa sukobom, otmice radi otkupnine i napade na humanitarno osoblje, te ojačati mandat Stručnog panela.
“Trenutni režim sankcija je zastario više od 20 godina i nedovoljan je za suočavanje sa stvarnošću današnjeg rata”, rekao je on.
“Zato bi ovo vijeće trebalo proširiti embargo na oružje na cijelu teritoriju Sudana, proširiti mjere uvrštavanja na liste sankcionisanih kako bi uključile užasne postupke poput seksualnog nasilja povezanog sa sukobom, otmica radi otkupnine i napada na humanitarno osoblje te ojačati mandat i efikasnost Stručnog panela”, dodao je.
Sudanski ambasador pri UN-u Al-Harith Idriss Al-Harith Mohamed usprotivio se bilo kakvom proširenju embarga na oružje, tvrdeći da bi to narušilo sposobnost Sudana da ponovo uspostavi kontrolu i njegovo pravo na samoodbranu te stvorilo nepravedno izjednačavanje između Oružanih snaga Sudana i naoružanih grupa.
Režim sankcija, uspostavljen 2005. godine, trenutno uključuje embargo na oružje usmjeren na aktere koji djeluju u Darfuru, kao i ciljane zabrane putovanja i zamrzavanje imovine.
Sudan je od aprila 2023. godine zahvaćen sukobima između vojske i Snaga za brzu podršku (RSF), što je rezultiralo desetinama hiljada poginulih i raseljavanjem miliona ljudi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.