Prema navodima dvoje izvora, riječ je o mjeri za koju administracija procjenjuje da ne bi ugrozila jednogodišnje trgovinsko primirje između Washingtona i Pekinga niti planirani susret Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga krajem septembra. Odluka još nije konačna i predsjednik bi, kako tvrde upućeni, i dalje mogao promijeniti stav.
Nova carina predstavljala bi pokušaj Bijele kuće da zaobiđe odluku Vrhovnog suda SAD-a, koji je ranije ove godine oborio Trumpov plan za širok paket visokih carina kakav nije viđen još od tridesetih godina prošlog stoljeća. Nakon toga je administracija u martu pokrenula formalne istrage o prekomjernim industrijskim kapacitetima i pravilima o prisilnom radu u Kini i drugim državama.
Još nije poznato da li se približava i odluka u istragama protiv drugih ekonomija koje je Washington optužio za nepoštene trgovinske prakse, među njima Evropske unije, Japana, Indije, Meksika, Južne Koreje, Vijetnama i Tajvana. Bijela kuća i Ured američkog trgovinskog predstavnika nisu odgovorili na upite o ovim razmatranjima.
Kineska ambasada u Washingtonu saopćila je da ekonomska i trgovinska pitanja treba rješavati bilateralnim razgovorima, a ne jednostranim carinskim potezima, te odbacila tvrdnje o prekomjernim kapacitetima. Kina je i prošlog mjeseca negirala takve optužbe, dok su njeni trgovinski partneri posljednjih godina sve više upozoravali na veliki proizvodni kapacitet u sektorima od automobila i solarnih panela do cementa i čelika.
Dodatni kontekst daje i podatak da je kineski trgovinski suficit prošle godine dosegao gotovo 1,2 biliona dolara, uz rast izvoza podstaknut slabijom domaćom potražnjom. U isto vrijeme, američko Ministarstvo finansija najavilo je i nove sekundarne sankcije zemljama koje nastavljaju trgovinu s Iranom, čiji je najveći trgovinski partner upravo Kina.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.