U izvještaju “Promjena taktike i meta: evolucija načina izvršenja muzejskih krađa” Europol navodi da se način izvršenja krađa kulturnih dobara mijenja, pri čemu se kriminalci udaljavaju od tradicionalnih metoda zasnovanih na prikrivenom ulasku i izbjegavanju sukoba te sve češće pribjegavaju direktnim i nasilnim napadima.
Za provale u muzeje koriste se maljevi i drugi teški alati, eksploziv, a u pojedinim slučajevima i vatreno oružje, kako bi se probile zaštitne prepreke ili zastrašilo muzejsko osoblje.
Istovremeno se mijenjaju i mete počinilaca. Umjesto nasumičnog odabira predmeta, kriminalci sve češće unaprijed ciljaju zlato, srebro, dragulje i druge vrijedne artefakte za kojima postoji velika potražnja i koji se mogu preprodati na ilegalnom tržištu.
Europol upozorava i na pojavu novih profila počinilaca. Dok se trgovina ukradenim kulturnim dobrima tradicionalno povezivala sa specijaliziranim kriminalnim mrežama, u novijim slučajevima pojavljuju se grupe koje se formiraju za pojedinačne krađe, uključujući osobe regrutirane putem društvenih mreža.
Dio počinilaca dolazi i iz drugih područja kriminala, a muzejske krađe privlače ih zbog mogućnosti ostvarivanja velikog profita uz, kako navodi Europol, relativno nizak rizik.
Agencija navodi nekoliko slučajeva koji ilustriraju novi trend, među kojima su krađa dačkih artefakata iz muzeja u Nizozemskoj 2025. godine, pljačka pariškog Louvrea iste godine te napad na muzej Cognacq-Jay u Francuskoj 2024. godine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.