Studija analizira više od dvije decenije pravnih i regulatornih dokumenata, institucionalne i diplomatske korespondencije, ekspertnih izvještaja i izvještaja civilnog društva, kao i javnog i političkog diskursa.
Kroz koncept multinacionalne energetske pravde, autori analiziraju raspodjelu koristi i rizika, mogućnost stvarnog učešća Bosne i Hercegovine u odlučivanju te pitanje priznanja institucija i stanovništva BiH kao ravnopravnih i legitimnih aktera u procesu.
Autori ukazuju da ustavna i institucionalna fragmentiranost zemlje, zajedno sa oprezom koji proizlazi iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, ograničavaju mogućnost snažnijeg i koordiniranog prekograničnog djelovanja.
– Posebno je važno da Trgovska gora više ne ostane samo predmet lokalnih protesta, političkih izjava ili bilateralnih neslaganja. Ovaj slučaj je sada predmet međunarodne recenzirane naučne literature. Rad pokazuje da pitanje Trgovske gore nije samo pitanje lokacije otpada, nego i pitanje ko ostvaruje korist, ko snosi rizik i ko zaista ima pravo da utiče na odluke. Upravo zbog toga je važno da se o ovom slučaju govori mnogo šire – u naučnoj zajednici, evropskim institucijama i međunarodnoj javnosti – istakla je koautorica rada i izvršna direktorica Aarhus centra u BiH Emina Veljović.
Rad ne predstavlja tehničku studiju kojom se predviđa konkretan budući radiološki incident, nego naučnu analizu dokumentovanih rizika, procesa odlučivanja i odnosa moći.
Njegov poseban doprinos jeste u tome što slučaj Trgovske gore koristi za razvoj šireg koncepta multinacionalne energetske pravde i pokazuje kako prekogranični okolišni rizici mogu biti povezani sa političkom i institucionalnom nejednakošću između država.
Zaključak rada povezuje regulatornu kontrolu nad informacijama, ograničeno učešće i nepriznavanje interesa pogođenih prekograničnih zajednica u jedinstven obrazac multinacionalne energetske nepravde.
Rezultati istraživanja ukazuju na tri međusobno povezane dimenzije problema: distributivnu, proceduralnu i nepravdu priznanja.
Prema nalazima rada, koristi povezane sa proizvodnjom nuklearne energije i rješavanjem pitanja radioaktivnog otpada dominantno ostaju u Hrvatskoj, dok su dugoročni okolišni i socio-ekonomski rizici u značajnoj mjeri koncentrisani na bosanskohercegovačkoj strani granice, saopćeno je iz Aarhus centra u BiH.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.