Rutte je tokom posjete Velikoj Britaniji poručio da NATO-u treba “više Ujedinjenog Kraljevstva i više Evrope” kako bi se odgovorilo na rastuću geopolitičku neizvjesnost.
Govoreći u Ditchley Parku u Oxfordshireu, Rutte je posebno istakao potrebu da britanske oružane snage nastave osiguravati “vojnu snagu koja je NATO-u potrebna”.
Njegov poziv dolazi u trenutku kada se među članicama Saveza vodi rasprava o povećanju izdvajanja za odbranu. Članice NATO-a su na samitu u Hagu 2025. godine dogovorile povećanje ulaganja u odbranu, nakon zahtjeva američkog predsjednika Donalda Trumpa da evropske zemlje preuzmu veći dio odgovornosti za sigurnost kontinenta.
Prema planovima, cilj je da članice do 2035. godine izdvajaju 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda za osnovne odbrambene potrebe.
Velika Britanija trenutno planira povećati izdvajanja na 2,7 posto BDP-a do kraja naredne decenije. Istovremeno, kratkoročni finansijski pritisci već su doveli do odluke da britanska vojska do kraja godine obustavi dio obuke koja nije ocijenjena kao neophodna.
Rutte je kazao da je o britanskim obavezama prema NATO-u razgovarao s premijerom Andyjem Burnhamom tokom njihovog prvog bilateralnog sastanka.
Burnham je nakon sastanka poručio da je britanska posvećenost NATO-u nepromijenjena.
“Nikada nije bilo promjene u nepokolebljivoj posvećenosti Ujedinjenog Kraljevstva NATO-u i našim obavezama prema Savezu”, rekao je Burnham.
Rutte je istakao da su mnoge evropske zemlje godinama podrazumijevale da će Sjedinjene Američke Države “uvijek osiguravati najveći dio vojne snage i plaćati račun, bez obzira na sve”.
Prema njegovim riječima, takav pristup se promijenio povratkom Trumpa u Bijelu kuću.
“NATO se suočava s najopasnijim i najsloženijim sigurnosnim okruženjem u jednoj generaciji”, kazao je Rutte, navodeći ratove u Evropi i na Bliskom istoku, kao i širu geopolitičku neizvjesnost.
Kao ključne sigurnosne izazove izdvojio je Rusiju i njen rat protiv Ukrajine, terorizam, Iran te “tektonske promjene u globalnom geopolitičkom nadmetanju”.
Rutte je upozorio da evropske zemlje moraju povećati ulaganja u odbranu jer bi, u suprotnom, “naša kolektivna odbrana izgubila kredibilitet”.
Posebno je istakao ulogu Velike Britanije, koja, prema njegovim riječima, ima “centralnu ulogu u izgradnji snažnije Evrope unutar snažnijeg NATO-a”.
Britanija istovremeno ulaže milijarde u modernizaciju svog nuklearnog odvraćanja Trident, koje predstavlja dio njenih obaveza prema odbrani članica NATO-a. Zemlja postepeno modernizira i konvencionalne oružane snage.
Ipak, britanska ukupna izdvajanja za odbranu, koja su dugo bila druga najveća u NATO-u, sada su iza Njemačke. Prema trenutnim planovima, njemački vojni budžet do 2029. godine trebao bi biti približno dvostruko veći od britanskog.
Rutte je također rekao da Velika Britanija predvodi odgovor na rusku kampanju provokacija i sabotaža širom Evrope te je pohvalio britansku podršku Ukrajini. London za vojnu pomoć Ukrajini izdvaja oko tri milijarde funti godišnje.
Kanada traži bližu vojnu saradnju s Evropom
U međuvremenu, Kanada je formalno podnijela zahtjev za pridruživanje Zajedničkim ekspedicijskim snagama (JEF), vojnoj koaliciji koju predvodi Velika Britanija.
Kanadska vlada saopćila je da želi intenzivirati vojnu saradnju s evropskim partnerima i dodatno diversificirati svoje odbrambene odnose.
JEF je vojno partnerstvo koje okuplja deset članica NATO-a sa sjevera Evrope, a čine ga Danska, Estonija, Finska, Island, Latvija, Litvanija, Nizozemska, Norveška, Švedska i Velika Britanija.
Riječ je o formatu usmjerenom na brzo reagiranje u slučaju sigurnosnih kriza.
Kanada je već članica NATO-a, ali njen zahtjev za pridruživanje JEF-u predstavlja nastojanje da dodatno produbi vojnu saradnju s evropskim saveznicima u trenutku kada se unutar NATO-a intenzivira rasprava o evropskoj sigurnosti i podjeli odgovornosti između Evrope i SAD-a.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.