Ovo bi moglo usporiti proces i imenovanja Ronalda Džonsona za budućeg američkog ambasadora u BiH. Podsjećanja radi, Džonsona je Tramp, u sklopu veće grupe prijedloga, nominovao za ambasadora u BiH, a njegovo ime još nije stiglo na dnevni red sjednice Odbora za spoljne poslove Senata, koji obavlja saslušanja kandidata prije nego što se njihova imena upućuju na glasanje tokom plenarne sjednice, ako Odbor postigne saglasnost o odluci, pišu Nezavisne novine.
Zakoni iz Bajdenove ere
Problem je nastao zbog određenih odluka Trampove administracije da ne mijenja politike iz ere Džoa Bajdena, bivšeg predsjednika Amerike, koje se odnose na kontrolu vodotokova blizu močvarnih područja, što posebno pogađa farmere u Sjevernoj Dakoti, iz koje dolazi senator Kramer.
“Slijepo zastupanje Bajdenovih pravila koje zastupaju ekološki ekstremisti na račun farmera me zbunjuje, posebno u vrijeme kada naša poljoprivreda trpi teške posljedice. Moji farmeri i ja smo ljuti i zato neće biti potvrđivanja imenovanja dok ne dođe do promjene”, rekao je Kramer u izjavi za američki “Hill”.
Magazin objašnjava da Kramer možda ne može spriječiti potvrđivanje nominovanih, ali može iskoristiti procedure kako bi proces značajno usporio, pogotovo ako istovremeno dođe više kandidata čija se imena razmatraju za različite pozicije. Dodaju da Kramer može koristiti dodatno vrijeme razmatranja, što može oduzeti vrijeme koje je potrebno da dođe do glasanja, a može koristiti i poslovničke procedure da odugovlači ili čak spriječi odvijanje procesa glasanja.
Zaštita prirodnih područja
Nadležna agencija koja je donijela odluku u vezi s močvarnim područjima pravda se potrebom da se zaštite staništa rijetkih životinjskih vrsta, posebno pataka, kojima su ta područja prirodno prebivalište.
Ovaj problem ilustruje kako unutrašnje američko pitanje može uticati i na važne spoljnopolitičke odluke, poput imenovanja ambasadora.
Iako je zasad nejasno kako će ovaj zastoj biti razriješen, jedna mogućnost je da agencija u konsultaciji s Bijelom kućom promijeni ili modifikuje svoju odluku na način koji je prihvatljiv i za stručnu zajednicu i za farmere. U tom slučaju, do zaključenja ljetne pauze, odnosno do narednog kruga razmatranja Trampovih nominacija, problem bi bio riješen, a razmatranja kandidata nastavljena uobičajenim tempom. U tom slučaju, kao što smo pisali, realno bi bilo očekivati da Džonson bude pred Odborom za spoljne poslove Senata tokom jeseni, a bude potvrđen do početka naredne godine.
Inače, kako piše “Washington Post”, republikancima u Kongresu se žuri da potvrde što je moguće više kandidata prije januara 2027, kada bi novi članovi Senata trebalo da stupe na dužnost nakon ovogodišnjih novembarskih izbora. Prema istraživanjima javnog mnjenja, republikanci bi mogli izgubiti kontrolu u Predstavničkom domu, a postoji i određena šansa da se to desi i u Senatu, pa je važno da se sva imenovanja sprovedu prije januara.
Usporavanje odluka
Ako Kramer istraje u svojoj namjeri, može odgoditi proces do naredne godine, a ako bi demokrate zaista preuzele kontrolu nad Senatom, onda bi u pitanje mogla biti dovedena brojna imena koja je Tramp predložio.
Inače, Džonson je vojni veteran i general iz redova američkih marinaca, koji pokazuje interes za jačanje namjenske industrije NATO članica, a upravo u tom kontekstu je spomenuo i BiH. Džonson smatra da tradicionalno jaka namjenska industrija u BiH može pomoći Alijansi da nadoknadi vojne zalihe.
Kao što smo već pisali, imenovanje Džonsona ima posebnu težinu zato što će, ako bude potvrđen, to biti prvi američki ambasador u BiH koji ne dolazi iz redova karijernih diplomata, već predstavlja političko imenovanje, odnosno kandidata koga bira lično američki predsjednik, što mu daje posebnu težinu i autoritet. Iako sve ambasadore formalno predlaže predsjednik, karijerne diplomate u praksi šalje Stejt department, a predsjednik ih samo formalno predlaže, što nije slučaj s političkim imenovanjima, koje predlaže lično predsjednik
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.