Nedim Sladić najavio kratko osvježenje, a onda opet velike vrućine

Pad temperature u nedjelju posljedica je oslabljenog frontalnog poremećaja koji se premješta sjevernije od Bosne i Hercegovine.

Prema Sladićevoj prognozi, dnevne temperature će u nedjelju biti od 30 do 36 stepeni u Bosni.

Na jugu Hercegovine, gdje se to zahlađenje praktično neće ni osjetiti, do 39 stepeni.

Sladić napominje da je korigovao prognozne modele naviše, zbog suhog tla i manjka vlage.

Šta donosi kraj mjeseca

Oko 27. augusta očekuje se novi dotok vrelog zraka.

Razlog je termobarička dolina nad Iberijskim poluostrvom, s čije prednje strane vreo zrak sa sjevera Afrike ide prema Balkanu.

“Uz izraženije južno visinsko strujanje zraka temperature zraka izgledno ponovo idu oko, pa i iznad 40 stepeni”, navodi Sladić.

“Vegetacija je poput fitilja”

Uz temperature, Sladić izričito upozorava na požare.

Prema njegovim riječima, rizik od šumskih požara je izuzetno visok sve do početka septembra.

“Spržena vegetacija je trenutno poput fitilja za potpalu, i najmanja varnica će je inicirati”, naveo je.

Ističe i razliku u odnosu na ranije godine. Požari se ovog ljeta ne javljaju samo u Hercegovini, gdje su uobičajeni, nego i u Bosni.

Zašto kiša u junu i julu nije pomogla

Ovo je dio koji objašnjava zašto suša traje uprkos padavinama.

Sladić navodi da vodni deficit ne počinje s ljetom, nego se u mnogim područjima vuče još od februara.

Nekoliko lokalnih pljuskova ne može nadoknaditi višemjesečni manjak.

Problem, kako objašnjava, nije samo koliko kiše padne, nego kada, gdje i na koji način.

Kada velika količina kiše padne u kratkom vremenu na isušeno i stegnuto tlo, veći dio vode otekne po površini umjesto da prodre u dublje slojeve.

“Zato bujična poplava nije rješenje za sušu. Možemo imati obilnu kišu, poplavljene ulice i nabujale potoke, a da nekoliko dana kasnije tlo ponovo bude suho”, navodi.

Snijeg kojeg nema

Drugi uzrok koji navodi su toplije zime.

Snijeg opisuje kao prirodni rezervoar vode, jer se tokom zime nakuplja, a zatim postepeno otapa i hrani izvore, podzemne vode i rijeke.

Kada snijega ima manje, ili se otopi prerano, taj rezervoar nestaje upravo prije razdoblja kada potreba za vodom raste.

Jedna snježna zima, kako navodi, ne može nadoknaditi manjak koji nastaje kroz niz toplijih.