Ako se najavljeni rezovi realizuju, to bi označilo prekretnicu u višedecenijskoj strategiji Washingtona prema regiji u kojoj je, još od napada 11. septembra 2001. godine, izgrađena razvijena mreža stalnih baza za vođenje operacija u Iraku, Afganistanu, Siriji, Jemenu i Libiji.
Višemjesečni sukob s Iranom ogolio je duboke sigurnosne ranjivosti američke vojne infrastrukture. Brojna postrojenja našla su se na meti učestalih iranskih napada dronovima i raketama, u kojima je život izgubilo 18 američkih vojnika.
Prema izvorima iz obavještajnih krugova, šteta na objektima u regiji je ogromna. CIA-in objekat u Rijadu (Saudijska Arabija) praktično je uništen, dok su znatna oštećenja pretrpjele i baze u Bahreinu, Kataru i Kuvajtu. Zbog toga Pentagon razmatra opciju da pojedina uništena postrojenja uopšte ne obnavlja, dok se za preostala planira ukopavanje pod zemlju radi zaštite od daljnjih projektila.
“Ranjivosti su oduvijek bile poznate, ali SAD nikada nisu reagovale s potrebnom hitnošću”, izjavio je za CNN neimenovani američki zvaničnik.
Informalni planovi unutar Pentagona i CIA-e pravovremena su priprema za poteze predsjednika Donalda Trumpa, za kojeg zvaničnici navode da još uvijek nema definisanu poslijeratnu strategiju, ali je poznat po insistiranju na smanjenju američkog vojnog prisustva u inostranstvu i prebacivanju finansijskog tereta na regionalne saveznike.
Razmatra se i novi model djelovanja specialnih jedinica i obavještajaca: umjesto stalnog boravka u bazama na Bliskom istoku, osoblje bi bilo stacionirano u SAD-u i slano na teren isključivo po potrebi konkretnih misija.
Iako se u regiji i dalje nalazi oko 50.000 američkih vojnika, uz dva nosača aviona i više razarača, zvaničnici priznaju da je povratak u ranije okvire malo vjerovatan. Komandant pomorskih operacija SAD-a, admiral Daryl Caudle, potvrdio je da se osoblje neće tako brzo vratiti ni u Bahrein, inače tradicionalno sjedište američke 5. flote, prenio je N1.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.