Najmlađa porodilja koja se do sada porodila u UKC Republike Srpske u Banjaluci imala je 13, a najmlađa djevojčica kod koje je, unazad tri godine, obavljen abortus bila je stara 15 godina, piše Srpskainfo.
Kada je riječ o neželjenoj trudnoći, bez obzira na odluku o njenom prekidu ili zadržavanju, mlada osoba gotovo uvijek prolazi kroz veoma težak i neugodan proces. Kao posljedica pretrpljenog stresa, mogu se javiti različiti problemi sa mentalnim zdravljem poput anksioznosti ili depresivnosti, upozoravaju psiholozi. Naglašavaju da mladi, nažalost, često nisu dovoljno edukovani o bezbjednom seksualnom ponašanju, rizicima od neželjene trudnoće, metodama zaštite, kao i o polno prenosivim bolestima.
U UKC kažu da su maloljetničke trudnoće vrlo osjetljivo socijalno pitanje.
“Mladi sve ranije stupaju u seksualne odnose i nisu svjesni rizika od seksualno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća, do kojih može da dođe i prilikom samo jednog polnog odnosa. S druge strane, zbog nezrelosti i nezavršenog razvoja organizma, trudnoće maloljetnica su visokorizične. Kao komplikacije ovih trudnoća najčešće se javljaju anemija, povišen krvni pritisak, anomalije ploda, poremećaji usađivanja posteljice i položaja ploda. Tu su i manja tjelesna masa ploda, prijevremeni porođaji, komplikacije porođaja i veća učestalost završavanja porođaja carskim rezom, infekcije poslije porođaja, postporođajna depresija, te neprihvatanje djeteta. Psihosocijalni problemi ovakvih trudnoća se ne smiju zanemariti”, naglašava za Srpskainfo specijalista ginekologije i akušerstva iz Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC, dr Sara Kisin Jovanović.
Prema njenim riječima, mnogi smatraju da je abortus metoda kontracepcije i siguran izbor.
“Međutim, on nosi rizik od infekcije, krvarenja, povreda zida materice, povreda grlića materice, koji mogu da imaju svoje kratkoročne i dugoročne posljedice, te se mogu javiti i komplikacije prilikom uvođenja u anesteziju. Problem je što se ovakve trudnoće često prikrivaju i kada se sazna za njih već je prošlo optimalno vrijeme za bezbjedan prekid trudnoće”, ističe Kisin Jovanović.
Prosvjećivanje adolescenata
Dodaje da je neophodno prosvjećivanje adolescenata.
“U porodici, školi i zajednici razgovor o polnom sazrijevanju, polnim odnosima i kontracepciji ne smije biti tabu tema. U svim ostalim oblastima života i rada, daleko više pripremamo djecu za ono što ih čeka u budućem životu. Moramo prevenirati probleme, a ne samo insistirati na njihovom brzom rješavanju”, poručuje Kisin Jovanović.
Ginekolozi ističu da djevojčice na ginekološke preglede u prosjeku dolaze sa 17. godina, ali znaju se javiti i mlađe pacijentkinje, već u uzrastu od 15 godina.
Ipak, djevojčice nikada ne dolaze na ove preglede preventivno; obično ih na to natjera neki problem, kao na primjer neredovan menstrualni ciklus, pojašnjava za Srpskainfo specijalista ginekologije Ives Šindrak.
Pubertet
Ona napominje da djeca danas ranije ulaze u pubertet, te da su fizički dostigli spremnost za intimne odnose, ali pitanje je kako se sa tim nose psihički, posebno ako nešto pođe po zlu.
“Nijedan roditelj ne misli da će baš njegovo dijete imati odnose sa 15, 16 godina, a realno imaju i ne pričaju pretjerano o tome s roditeljima. Djeca su danas slobodnija, načitanija, njima rade hormoni, oblače se kako hoće, imaju telefone, sve što rade provocira ih na to. Oni posmatraju oko sebe; svi uživaju u odnosima, a oni ne mogu. Seks nije sporan, on je lijep ako si dovoljno zreo da se nosiš s posljedicama, ali tu i jeste najveći problem”, naglašava ona.
Psiholozi ističu da bi više pažnje trebalo biti posvećeno seksualnom obrazovanju, kako u školi tako i kod kuće.
“Roditeljima je tema o seksu često neugodna, pa je izbjegavaju. Nedostatak razgovora znači nedostatak informacija za mladu osobu, a većina tih informacija može odigrati ključnu ulogu kako ne bi došlo do rizičnog seksualnog ponašanja, kao na primjer do neželjene trudnoće ili prenosa polno prenosivih bolesti. Koliko god bilo neugodno, važno je da se o tome govori na iskren, otvoren i jasan način”, kaže za Srpskainfo psiholog i psihoterapeut pod supervizijom Dajana Kovačević.
Seksualno obrazovanje
Prema njenim riječima, svjedoci smo da, nažalost, u školama često izostaje sistemska seksualna edukacija, te da mladi ostaju uskraćeni za veoma važne informacije kada je riječ o ovoj važnoj temi.
“Uvođenje ovog predmeta u obrazovni sistem bi bilo jednako važno kao i postojanje svih ostalih predmeta. U prilog tome govori činjenica da je najmlađa trudnica u RS prošle godine imala samo 13 godina. Kada damo odgovor na pitanje šta je u cijelom sistemu zakazalo pa je dijete rodilo dijete, znamo da moramo što prije djelovati, te je jasno da su promjene po ovom pitanju nepohodne”, naglašava Kovačević.
Ističe da neželjena trudnoća ima negativan uticaj na mentalno zdravlje svake žene, dok prekid trudnoće za većinu žena predstavlja stresno iskustvo.
“Ako u tom procesu izostane važna socijalna podrška od strane porodice i bliskih ljudi, i kada uzmemo u obzir da se prekid trudnoće dešava kod veoma mlade osobe koja još nije završila fizički, ali i psihički razvoj, onda su posljedice još ozbiljnije”, upozorava Kovačević.
Većina ne koristi zaštitu
Ginekolozi upozoravaju da maloljetnici u 70 odsto slučajeva ne koriste zaštitu kada stupaju u seksualne odnose.
“Mi smo još u sistemu gdje žena dokazuje muškarcu ljubav tako što mu vjeruje, pa ne koristi zaštitu”, ocjenjuje specijalista ginekologije Ives Šindrak.
A pored neželjene trudnoće postoji opasnost i od polno prenosivih bolesti.
–”Ako ne koriste zaštitu, mladi mogu pokupiti HPV, što kasnije vodi karcinomu, mogu se zaraziti polno prenosivim bolestima koje, ako se ne prepoznaju na vrijeme, dovode do začepljenja jajovoda, promjena na grliću, pa će kasnije imati problema sa sterilitetom ili će ostati trudni, pa roditi kao maloljetnici ili prekidati trudnoću. Dakle, više su sporne posljedice nego sam čin”, ističe Šindrak.