Razlog za to su, smatraju ornitolozi, tople zime i klimatske promjene.
Ove godine najbrojniji su ždralovi. Na jezeru Bardača, 30 kilometara sjeverno od Banja Luke, ostalo ih je 2.000.
U toplije krajeve je otišlo mnogo više ptica, no broj od 2.000 je svejedno rekord za BiH.
Ove podatke za Bosnainfo kazao je ornitolog iz Društva “Naše ptice” Goran Topić, koji navodi da je takva situacija i u drugim državama. Za nas je ovo rekord, a u Srbiji su ove godine imali 18.000 ždralova na Slanom Kopovu, bilo ih je u ogromnom broju na Jelas polju u Hrvatskoj kao i u Hortobađu u Mađarskoj – rekao je Topić.
Ostala zimovati ptica vivak
Dodaje da je osim ždrala u BiH ostala zimovati i ptica vivak. Goran je i ove godine bio dio bh. tima koji je brojao ptice na vodenim staništima. Detaljniji podaci će biti dostupni naknadno, kad svi timovi zbroje rezultate.
Zimski cenzus ptica vodenih staništa (IWC) je najveća, najstarija i najmasovnija aktivnost istraživanja ptica na svijetu. Pod pokroviteljstvom WetLands International, u kontinuitetu od 1967. godine, provodi se svake zime na prostoru Evrope, Azije i sjeverne Afrike. U cenzus su uključene 143 zemlje. U Bosni i Hercegovini IWC se realizuje od 1998. godine što ga čini našim najvećim i najstarijim cenzusom ptica, a njime koordinira Ornitološko društvo „Naše ptice“.
U početku je uključivao samo rijeku Bosnu, kaže Topić, da bi se kasnije proširio i na ostatak zemlje pokrivajući najznačajnija vodena staništa.
IWC prvenstveno podrazumijeva praćenje kvaliteta vodenih staništa izraženo kroz stanje ptičijeg svijeta u njima. Ptice su veoma dobar intikator kvaliteta životne sredine i praćenjem diverziteta vrsta i brojnosti po vrstama možemo da predvidimo određene promjene i da blagovremeno reagujemo – rekao je.
Da bi podaci bili lako uporedivi sve zemlje koriste istu metodologiju, definisanu od WetLands Internationala. Popis ptica predviđen je za jedan vikend najbliži sredini januara, međutim u zemljama poput Bosne i Hercegovine sa malim brojem popisivača, u obzir se uzimaju svi januarski podaci.
Popisivači su podijeljeni u timove, koje čini najmanje jedan iskusni ornitolog, a po mogućnosti se uključuju i volonteri koji se kroz aktivnosti zimskog popisa ptica edukuju i osposobljavaju za samostalan rad. Svi podaci šalju se nacionalnom koordinatoru iz Ornitološkog društva „Naše ptice“, koji ih objedinjuje i šalje u svjetsku bazu WetLands Internationala. “Sumiranjem podataka na međunarodnom nivou mogu se pratiti trendovi populacija svih vodenih vrsta koje su uključene ovom aktivnošću. Ako se uzme u obzir pokrivenost vodenih staništa na svjetskom nivou i kontinuitet istraživanja, podaci koji se dobijaju ovim cenzusom su neprocjenjivi, što posebno dolazi do izražaja kada su u pitanju rijetke i ugrožene vrste poput patke njorke, riđoglave patke, male lisaste guske, guske crvenovoljke i drugih”, naglašava Topić za Bosnainfo.
Redovnim praćenjem svih vodenih staništa, dodaje, imaju značajne informacije o tradicionalnim okupljalištima ptica, zatim o mjestima gdje se okupljaju rijetke i ugrožene vrste, faktorima koji narušavaju kvalitet vodenih staništa, kao i potrebi za odgovarajućom praktičnom i zakonskom zaštitom vrsta i njihovih staništa.
“Tokom IWC-a u BiH proteklih četiri ili pet sezona u prosjeku bilježimo 40.000 do 50.000 močvarica, sa izuzetkom 2022. godine koja je sa 75.000 primjeraka bila rekordna. Od tog broja 67 posto je evidentirano na Hutovom blatu i u Livanjskom polju, po čemu se ovi lokaliteti izdvajaju kao najznačajnija vodena staništa u BiH. Podaci iz 2023. godine još su u fazi obrade. Na osnovu dostupnih podataka, najveći porast broja jedinki registrovan je u Livanjskom polju gdje smo imali još jednu rekordnu sezonu, sa više od 23.000 jedinki u okviru 29 vrsta ptica vodenih staništa“, rekao je Topić.
Ovako visok broj ptica u Livanjskom polju, rezultat je također blage zime.
Sa druge strane, pad brojnosti evidentan je na većini riječnih tokova dok su veliki ribnjaci na sjeveru zemlje na nivou višegodišnjih prosjeka.