Politička situacija u Srbiji je komplikovana, a vlasti je se trude zakomplicirati još više. Otprilike tako bi se mogle protumačiti najave o formiranju takozvanog Narodnog pokreta za obranu Srbije oko predsjednika Aleksandra Vučića. To bi bio kuriozitet, da lider daleko najjače stranke i čovjek koji na predsjedničkim izborima dobiva preko polovine glasova pravi novu političku organizaciju, piše DW u svojoj analizi, prenosi index.hr.
Pokret je najavljen još prošle godine, ali do danas nije razjašnjeno što će biti ciljevi ili koji će biti kriteriji za prijem članova. Najavljeno je samo da će pokret biti otvoren za političke organizacije, ali i za nestranačke ličnosti, intelektualce, radnike i seljake.
Čelnici Srpske napredne stranke (SNS) uglavnom iznose fraze o “otvorenosti pokreta za sve dobronamjerne ljude koji žele očuvati Srbiju” ili o “bloku pristojne Srbije”. Kritičari to ocjenjuju kao novu podjelu u Srbiji, gdje bi svaka kritika vlasti bila proglašena za lijevi ili desni ekstremizam.
Nije još uvijek poznat ni pravni status budućeg pokreta, hoće li to biti neformalna organizacija ili će sudjelovati na izborima. Predsjednik Vučić tvrdi da će pokret “zadržati izvanstranački karakter i njegovo formiranje neće značiti ukidanje SNS-a”.
Razlog je sporazum o Kosovu?
Ako se ispravno protumače riječi Aleksandra Vučića, to bi trebao biti pokret koji će umjesto čvrstog zalaganja za Zapad ili Istok biti na nekakvom trećem putu, koji bi prije svega vodio računa o interesima Srbije.
Dušan Spasojević s Fakulteta političkih nauka u Beogradu za DW kaže da je “na osnovu nekoliko šturih rečenica zaista teško ustanoviti što je poenta”.
“Dominantni narativ je da je SNS u krizi – što ja ne vidim na osnovu rezultata – i da će osnivanjem nečeg novog iz te krize izaći. Ključni problem je što je broj aktera koji bi se tu pojavili ograničen. Tu će i dalje biti značajan dio funkcionera SNS-a, tako da ne vidim kako će se to predstaviti kao nešto novo”, ocjenjuje Spasojević.
Bojan Klačar, izvršni direktor beogradskog Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID), smatra da je osnovni motiv “potreba SNS-a da se reformira”.
“To bi osim toga omogućilo da Vučić održi obećanje biračima i napusti mjesto predsjednika SNS-a, a nastavi političko djelovanje kroz ovaj pokret. Važan razlog je i da se na ovaj način kreće u predizbornu kampanju”, ističe Klačar.
Zanimljiv moment je potenciranje odbrane Srbije, ali se i tu postavlja pitanje odbrane od koga: vanjskih faktora ili opozicije koja ne dijeli stavove i politiku Aleksandra Vučića, naročito kada je riječ o rješavanju kosovskog problema?
Spasojević smatra da je ovo pokušaj zbijanja redova iza Vučića.
“Jasno je da je u pitanju kontekst sporazuma s Kosovom i pokušaj da se on opravda ili objasni biračima. Pri tome ne vidimo neku posebnu artikulaciju nezadovoljstva, ali pretpostavljam da je za Vučića nedopustivo svako snižavanje rejtinga”, napominje Spasojević.
Distanca od desnice
“Ako se već govori o distanciranju, to je prije svega distanciranje od radikalne desnice jer svi oni koji govore da se pitanje Kosova vrati u ustavne okvire Srbije govore o rješenjima koja nisu moguća”, kaže Bojan Klačar za DW.
Spasojević smatra da bi takav pokret branio kakvu god politiku Vučića, bez obzira na to sklopi li ili ne neki dogovor s Prištinom.
“Cilj pokreta će biti odbrana Vučićevog patriotizma i onemogućavanje da se to dovodi u pitanje. Tu će se svi baviti samo odbranom Vučića, proslavom njegovog rođendana i ukazivanjem da su svi osim njega protiv naroda i države”, ističe Spasojević.
Već je primijećeno da predsjednik SNS-a na ovaj način pokušava rebrendirati svoju stranku i distancirati se od brojnih afera koje su se nakupile tijekom skoro jedanaest godina vlasti.
Teško je reći da je SNS došao do političkog bankrota jer stranka i dalje ima visoku podršku biračkog tijela, ali je svakako priznanje da je trag brojnih afera i enormno bogaćenje pojedinaca teško sakriti. Bojan Klačar misli da se ipak prije može govoriti “o ideji da se u stranci obnovi energija, da se u nju uvedu neki drugi ljudi, ili da se nekim ljudima zahvali na saradnji”.
“Moguće je da kroz ovaj pokret Aleksandar Vučić adresira neke negativne pojave koje se vezuju za SNS i, ako su izborni rezultati bili lošiji od očekivanog, da se pronađe neki modus kako zadovoljiti interese i stranke i birača”, naglašava izvršni direktor CeSID-a.
SNS nemoguće reformisati?
Čelnici SNS-a prilično inzistiraju na tome, a u tome prednjači Aleksandar Vučić, kako će ovo biti obračun s onima koji su imali veliku korist od stranke i iskoristili je za osobno bogaćenje.
No čak i kada bi te namjere bile iskrene, nameće se pitanje je li SNS politička stranka koja se uopće sposobna reformisati. Dušan Spasojević smatra da je to vjerojatno nemoguća misija.
“Ovo je ko zna koja po redu najava suočavanja s mangupima u vlastitim redovima”, kaže Spasojević.
“Sve dok se neko zaista ne izbaci iz stranke, ne uhapsi, ne procesuira i pravomoćno ne osudi, nema nikakvog govora o zavođenju reda ili dubinskom čišćenju stranke. Tako će biti i ovaj put jer bi sve drugo bilo davanje veće slobode tužiteljstvu, sa svim političkim posljedicama koje bi to izazvalo.”