Prvog radnog dana probudili stese umorni i nervozni zbog obaveza koje vas čekaju, sa željom da uopšte ne izlazite iz kreveta. Istina,svima nama se dešava da se ponekad ovako osjećamo, ali ako bezvoljnost i umor traju duže vrijeme,vjerovatno je u pitanju sindrom modernog doba burnout ili „sagorijevanje”.
Po klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, u pitanju je hronični stres u vezi s poslom koji se netretira na odgovarajući način. Nezavisno od posla kojim se neko bavi, bilo da je direktor koji provodi12 sati u kancelariji ili neko ko se bavi domaćinstvom, suština je u osjećaju mentalne, emocionalne ifizičke iscrpljenosti koji je prouzrokovan dugotrajnim, intenzivnim stresom.
Statistika govori da češćepogađa žene, na čijim je leđima višestruki teret. Tu su i svakodnevni kućni poslovi, kao i briga o djeci istarijim članovima familije. I taman kad pomislite da ste pronašli idealnu multitasking formulu zauspješno žongliranje svim obavezama, može vam se desiti da „pregorite”.
Kako prepoznati simptome?
Sagorijevanje se ne dešava iznenada, ono se polako prikrada, što ga čini mnogo težim zaprepoznavanje. Ipak, naše tijelo nam šalje određene signale kao upozorenje. Najčešći simptomi suproblemi sa spavanjem i hronični umor, a javljaju se i problemi sa imunitetom, glavobolje, bolovi umišićima, kao i oslabljen apetit ili traženje utjehe u hrani. Karakterističan je i osećaj preplavljenostiaktivnostima, obavezama, što je praćeno i osjećajem besmisla. Dolazi do pada produktivnosti kakona poslu tako i u privatnom životu.
Moguće je da se osjećate bespomoćno, bezvoljno i potpuno iscrpljeno jer burnout zaista crpienergiju. Za razliku od umora koji nestaje nakon adekvatnog odmora, kod sindroma izgaranja to nijeslučaj. Može se desiti da vikend ili praznike provedete u krevetu, a prvog radnog dana se opetosjećate bespomoćno i ne vidite perspektivu da će se bilo šta promijeniti na bolje.
Najveća greška je kriviti sebe da niste dovoljno snažni i efikasni u ispunjavanju onoga što se od vasočekuje, jer su uzroci na drugoj strani: nerazumni rokovi, previše obaveza, loš menadžment, slabakomunikacija i podrška. Ako prepoznate simptome kojim vam tijelo jasno poručuje „ovako više nemože“, vrijeme je da preispitate ciljeve i razvijete sljedeće navike koje će vaš život učinitikvalitetnijim.Pronađite vrijeme za sebe: „Bukirajte“ vrijeme u rasporedu za ono što vama prija, baš kao što bisteto učinili za bilo koju drugu obavezu. Popijte na miru šoljicu omiljene kafe, pročitajte nešto što vamprija, slušajte muziku, vježbajte.
Delegirajte zadatke i postavite granice: Shvatite da ne možete i ne morate sve sami. Delegirajtezadatke kad god je to moguće i postavite jasne granice kako biste zaštitili svoje lično vrijeme.Uspostavite sistem podrške: Okružite se mrežom prijatelja, porodice ili kolega koji vas razumiju ipodržavaju. Podijelite s njima osjećanja i brige.
Razvijajte zdrave navike: Sve je više recepata za zdrave i brze obroke, zato prošetajte do najbližepijace, odaberite neke od omiljenih namirnica i pripremite hranu kod kuće. Budite aktivni, bilo da se radi o kratkoj šetnji tokom dana, jogi, trčanju, važno je da odvojite bar pola sata za fizičku aktivnost. Ne odričite se slobodnih dana, vikenda, ni godišnjeg odmora.
Na kraju, imajte na umu da oporavak traje i zato dajte sebi vremena. Ukoliko se pored svega što stepreduzeli i dalje bude osjećali kao hrčak u točku koji nikako ne stiže do cilja, ne oklijevajte dapotražite psihološku podršku. Osluškujte svoje tijelo čak i ako radite posao koji volite, jer burnoutmože biti intenzivniji kod takvih osoba. Možda zaboravite na vrijeme dok radite nešto u čemuuživate, ali nemojte dozvoliti da „pregorite“.