U Sudu Bosne i Hercegovine kažu da će se o izmijenjenoj optužnici protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika izjasniti u zakonom predviđenom roku. Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Dodika zbog nepoštovanja odluka OHR-a.
Dodik je potom podnio krivičnu prijavu protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta u Okružnom tužilaštvu Banja Luka, koje je dalje proslijedilo u Kantonalno tužilaštvo Sarajevo.
Optužnica vraćena na doradu
Na kraju, Kantonalno Tužilaštvo proslijedilo je optužnicu Tužilaštvu BiH, koje je i podiglo optužnicu protiv Dodika – zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika. Kako je došlo do ovog zatvorenog kruga?
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uputilo je Sudu BiH optužnicu protiv Milorada Dodika zbog kršenja Ustava. Sud je ovu optužnicu zbog manjkavosti vratio Tužilaštvu na doradu, koje ju je dorađenu ponovo uputilo Sudu. U međuvremenu pravni zastupnici Milorada Dodika zatražili su od Suda Bosne i Hercegovine da se sudija tog suda Jasmina Ćosić Dedović izuzme iz postupka, u slučaju da bude postupala u predmetu po optužnici protiv Dodika, zbog sumnje u njenu nepristrasnost.
U Sudu BiH škrti na riječima u pogledu ovog zahtjeva i sudbine optužnice uopšte, javlja BHRT.
“Odluka po predmetnoj optužnici će biti donesena u zakonskom roku, nakon održavanja Opće sjednice Suda na kojoj će se donijeti odluka o zahtjevu za izuzeće sudije shodno odredbama Zakona o krivičnom postupku. Sjednica će se održati kad se steknu formalni uslovi za održavanje iste”, saopštili su iz Suda BiH.
Dodikova reakcija
Milorad Dodik ne haje puno za dalje poteze Suda BiH i sudbinu optužnice koja je podignuta protiv njega.
“Mi godinama upozoravamo da to nije pravi odraz za izgradnju države kakvu oni hoće i žele. I mi treba da u tom učestvujemo. Jedna obična splačina apsolutno i trakavica koja će trajati”, rekao je Dodik.
Pokretač najnovije krize bila je sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u junu, na kojoj su usvojeni zakoni koji se tiču neobjavljivanja odluka OHR-a i obustave primjene odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj. Odmah je uslijedila reakcija visokog predstavnika koji je primjenom bonskih ovlasti poništio ove zakone i naložio izmjene Krivičnog zakona.
-S obzirom da smo imali ove nove antidejtonske zakone u Narodnoj skupštini RS odlučio sam da izmijenim Krivični zakon BiH na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo, poručio je Schmidt.
Stavovi članova Predsjedništva BiH
Političari zavisno iz kog su entiteta različito vide novonastalu situaciju. Za jedne se radi o progonu, za druge o normalnom slijedu događaja.
-Odluke visokog predstavnika nisu kraj krize. Nisu ni početak kraja. Ovo je kraj početka. Pred nama su neizvjesne sedmice i mjeseci u kojima će se odlučivati o očuvanju mira i opstanku Dejtonskog mirovnog sporazuma, tvrdi Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.
-Klasični politički progon i ništa drugo osim toga zato što je to borba protiv političkih neistomišljenika. Onih koji su se usudili da kažu da su domaće institucije te koje donose zakone, poručila je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH.
-Ako stvarno želi da zaustavi Dodika, savjetujem mu da donese odluku kojom se zabranjuje isplata sa jedinstvenog PDV računa Republici Srpskoj. To bi u ovom trenutku bila efikasna i svrsishodna odluka, mišljenja je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.
Izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik za krivično djelo “kršenje Ustava” propisana je kazna do pet godina zatvora, ali i odredba da u slučaju osuđujuće presude osoba koja je osuđena automatski gubi pravo obavljanja dužnosti u svim tijelima zakonodavne, izvršne, pravosudne i upravne vlasti ili bilo kojem drugom tijelu koje se finansira iz budžeta.