Politika

Šehić o izmjenama Izbornog zakona: Rok je 15. mart, poslije je kasno

Najavljeni „dan D“ za fer izbore u Bosni i Hercegovini ostao je za sada samo u najavi.

FOTO: AA/ARHIV
FOTO: AA/ARHIV

Tehničke izmjene Izbornog zakona čekaju dogovor bh. lidera ili davno obećanu intervenciju Christiana Schmidta. Umjesto konkretnih poteza, samo uslovljavanja političara i nova upozorenja iz OHR-a. A vrijeme da se ispoštuju zakonski rokovi Centralne izborne komisije BiH prolazi. Članovi CIK-a BiH ne žele javni istup, ali potvrda bivšeg člana rješava nedoumice. Nakon što u maju bude donesena odluka o održavanju lokalnih izbora, izmjena zakona ne može biti.

Od jasnih zahtjeva i striktno određenih rokova do odugovlačenja. Jedina osoba u gradu s moćima nametanja tehničkih izmjena Izbornog zakona – Bonske ovlasti i dalje drži u ladici. Dva mjeseca od upozorenja istekla, vlastite rokove prekršio, a i dalje u rezervi ima strpljenja za bh. lidere. Ali uz napomenu da čuva adut u rukavu.

„Jasno sam rekao da za izbore ove godine moraju napraviti izmjene Izbornog zakona. Još je vrlo značajna, važna i aktuelna tema izborne prevare. Zbog toga se ne postavlja pitanje hoćemo li mi to uraditi nego treba uraditi što je prije moguće“.

Vremena na pretek nema – naprotiv. U susret lokalnim izborima na snazi stara pravila igre, a u najavi nove potencijalne izborne krađe. Kalkulacije i kupovina vremena – bar ono malo što je ostalo pred polaganja računa u Briselu. Osim evropskih termina, pritišću i domaći.

„Svi moraju voditi računa da će početkom maja CIK BiH donijeti odluku o održavanju lokalnih izbora poslije čega nema bilo kakve izmjene. Krajnji rok mogao bi biti 15. mart, poslije toga mislim da će biti sve kasno“, kaže Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Još nismo zakasnili, ali je 5 do 12 za BiH po evropskim standardima. Ključnih 5 minuta za našu zemlju, a Schmidt čeka na dogovor. Prijedlogu SDA u Domu naroda presudio dogovor u Laktašima, novi konkretni potezi lidera ni u najavi.

„Iz tog famoznog dogovora iz Laktaša mnoga od predloženih unapređenja zapravo vraćaju još veću moć u ruke političkih subjekata“, navodi Dario Jovanović direktor Koalicije Pod lupom.

A, politički subjekti nastavljaju po starom. Najdugotrajniji savez na bh. političkoj sceni otvoreno protiv. Postavljaju svoja pravila igre i izričite zahjeve. Za Milorada Dodika prijedlozi sa potpisom Schmidta neprihvatljivi, Dragan Čović od legitimnog predstavljanje ne uzmiče. Igraju li se otvoreno sa međunarodnom zajednicom i moći visokog predstavnika?

„Nemoguće se sa mnom baš igrati. Postoje političari koji žele nešto da postignu, ali osim odugovlačenja u tom procesu, nisam vidio stvarno ništa drugo. Ko želi u EU, mora na terenu igrati u skladu sa pravilima igre“, piše Federalna.

„Nedostatak političke odgovornosti, nisam siguran da će oni to uraditi, onda će iznuđeno reagovati visoki predstavnik“, smatra Šehić.

A Schmidtova reakcija poslala bi jasnu poruku onima kojima još jasno nije da se bh. lideri sami dogovoriti ne mogu. Preciznije, nerijetko vođeni ličnim i stranačkim interesima – ne žele. U iščekivanju demokratskih i fer izbora, izreka nije važno ko glasa, već ko broji glasove ostaje aktuelna od izbora do izbora.

Prihvati notifikacije