Imenovali su predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, a te osobe su imale političke veze, čime su zanemarili vlastite principe, pišu Nezavisne.
“Znalo se odmah da oni to neće moći uraditi. Veliki je to zalogaj bio. Napravili su i grešku jer su iz tog procesa izuzeli lokalne izborne komisije koje su mogle biti od pomoći, ali oni su ih ignorisali. Sada su opet došli u poziciju da traže pomoć od lokalnih izbornih komisija, vide da ističu rokovi, a nemaju koga imenovati”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije i bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije.
Podsjetimo, prema nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH, predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici ne smiju biti povezani s političkim partijama niti sudjelovati u njihovim aktivnostima. Ipak, CIK, iako je bio jedan od glavnih promotora ovih izmjena, odlučio je prekršiti zakon u ključnom trenutku.
Tokom sjednica CIK-a, prigovori nevladinih organizacija i građana na imenovanja stranačkih kadrova odbijani su kao neblagovremeni, dok se prijave za preuranjene kampanje i dalje razmatraju.
“Tražili smo pomoć opštinskih izbornih komisija da nam daju svoje prijedloge iz svojih ranijih rezervnih sastava, osoba koje nisu iz političkih stranaka, a koje se nisu prijavile za predsjednike. Ako ne dobijemo tu strukturu, bićemo prinuđeni da imenujemo osobe koje dolaze na prijedlog politike kako bismo završili proces imenovanja i imali operativne biračke odbore”, rekla je nedavno Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.
Iako je rok za imenovanja bio 22. avgust, proces još nije završen, a svakodnevno pristižu prijave da su kandidati povezani s političkim partijama. S obzirom na to da BiH ima oko 5.000 biračkih mjesta, CIK je morao imenovati 10.000 članova po javnim konkursima.
“CIK se ponaša kao slon u staklarskoj radnji. Oni kao da ne znaju u kakvom društvu živimo i koliki broj građana su članovi političkih partija. Bilo je jasno od samog početka da će se u biračkim odborima naći i veliki broj članova političkih partija”, rekao je Velizar Antić, politički analitičar.
“Mi imamo takav sistem da su političke partije toliko kompromitovale izborni proces i godinama urušavale kredibilitet izbora da je nemoguće preko noći i jednom promenom Izbornog zakona reći da će se sledeći izbori odigrati bez malverzacija”, rekao je Antić, dodajući da su i druge državne institucije, prije svega pravosuđe, veliki izvor problema jer ne rade svoj posao i ne “procesuiraju mnoge utvrđene dokazane krađe na izborima”.