Odluka je donesena skoro tri godine nakon što je prijava zaprimljena.
Iz Tužilaštva su u odgovoru na upit Klix.ba naveli da su prijavu protiv Memića i drugih zaprimili 19. jula 2023. godine.
“Nakon poduzimanja brojnih radnji dokazivanja, pribavljanja inspekcijskih nalaza i saslušanja svjedoka, postupajući tužilac je 3. jula 2026. godine donio naredbu da se istraga neće provoditi jer ne postoji osnov sumnje da su prijavljeni počinili krivično djelo”, naveli su iz Tužilaštva.
Kako su dodali, odluka je donesena nakon analize svih prikupljenih činjenica i dokaza.
Podnosilac prijave je na tu odluku uputio pritužbu Uredu glavne kantonalne tužiteljice. Budući da odluka po pritužbi još nije donesena, iz Tužilaštva su naveli da u ovom trenutku ne mogu iznositi dodatne informacije.
Ko je podnio prijavu i zašto
Krivičnu prijavu je, prema njihovim navodima, podnio Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, udruženje koje se od 2012. godine bavi provedbom Arhuške konvencije. Ta konvencija građanima i udruženjima daje pravo na pristup informacijama o okolišu, učešće u donošenju odluka i pristup pravdi.
Iz Aarhus centra su prošle sedmice, nakon što je Klix.ba objavio snimke otpada u prvoj vodozaštitnoj zoni, naveli da su došli do dokumentacije prema kojoj je Memić lokalnoj građevinskoj firmi izdao odobrenje koje joj je, pod osnovom vađenja šljunka iz rijeke Željeznice i niveliranja terena, omogućilo ulazak u prvu vodozaštitnu zonu. Smatraju da je ova firma, zajedno s građanima koji odlažu otpad, doprinijela nastanku problema.
Tvrde i da je firma ponovo dobila vodnu dozvolu za vađenje šljunka iz Željeznice, sa strane naselja Butmir, te da se pristup omogućen radi vađenja šljunka, prema njihovim saznanjima, koristio i za odlaganje građevinskog otpada. U vezi s vodnim dozvolama vode žalbene i sudske postupke.
Na dokument kojim je bivši načelnik privatnoj firmi dopustio “saniranje” ovog područja ukazao je i dugogodišnji mještanin Sokolović Kolonije, općinski vijećnik na Ilidži od 2012. do 2022. i zastupnik u Skupštini KS od 2022. do 2026. Samir Avdić (SDP). On tvrdi da je dokazao da taj dokument nije vjerodostojan.
Šta se dešava u zoni
Riječ je o prvoj vodozaštitnoj zoni izvorišta Sarajevsko polje uz Željeznicu, između Sokolović Kolonije i Hrasnice. Rijeka kroz šljunak u svom koritu, kako je naveo Avdić, prihranjuje podzemne vode i bunare iz kojih se pitkom vodom snabdijeva dio Kantona Sarajevo.
Snimci koje je Klix.ba prošle sedmice napravio dronom pokazuju da je značajan dio ove zone divlja deponija. Otpad se zakopava u rupe nastale vađenjem šljunka i spaljuje se. Ograđen je samo prostor oko pumpnih stanica, a ostatak zone nije pod nadzorom.
Problem star najmanje šest godina
Avdić je kao općinski vijećnik u junu 2020. godine javno upozorio da se šljunak na ovom području vadi nezakonito i da se u nastale rupe odlaže otpad.
Memić je tada za Klix.ba negirao da je Općina izdala bilo kakvo odobrenje.
“Općina Ilidža na čelu sa mnom nije izdala nikakva odobrenja. Siguran sam da ni drugi nadležni organi nisu to učinili”, poručio je tada Memić.
Tvrdio je da je najmanje 30 puta pozivao nadležnu inspekciju da obustavi nezakonito vađenje šljunka i da on kao načelnik ne može nikoga kažnjavati. Negirao je i da ima bilo kakve veze s osobama i firmama koje vade šljunak.
Iz kantonalnog preduzeća Vodovod i kanalizacija (ViK) su tada potvrdili da je šljunak vađen u prvoj zaštitnoj zoni u Sokolović Koloniji i da su to u januaru 2018. prijavili kantonalnoj inspekciji.
Agencija za vodno područje rijeke Save navela je 2020. da nije primila nijedan zahtjev za vađenje materijala iz korita Željeznice na području općine Ilidža i da vađenje na tom dijelu rijeke nije ni preporučljivo jer taj prostor ima direktnu vezu s podzemnim vodama koje prihranjuju bunare. Svako vađenje šljunka na obalama Željeznice tada je ocijenila bespravnim.
Inspekcije su odgovornost prebacivale jedna na drugu. Federalna uprava za inspekcijske poslove navela je da su za iskop materijala na obali nadležni Kanton i Općina, a Kantonalna uprava za inspekcijske poslove da je, zbog podijeljenih nadležnosti između Općine, Kantona Sarajevo i Federacije, samo jedan od organa ovlaštenih da reaguju.
Zaštita iz 1987. godine
Zonu i danas formalno štiti Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju iz 1987. godine, čije su kazne propisane u jugoslavenskim dinarima. Vlada KS je u odgovoru na zastupničko pitanje navela da je ta odluka faktički neprimjenljiva, posebno u dijelu koji se odnosi na kaznene odredbe.
Skupština KS je u martu ove godine utvrdila Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, ali nova odluka još nije usvojena.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.