Sarajevo

Na 'Trgu žrtava genocida u Srebrenici' odata počast žrtvama: Vogošća čuva kulturu sjećanja

Vogošćanski „Trg žrtava genocida u Srebrenici“ danas (19.11.2026.) je bio mjesto na kojem je, u organizaciji Udruženja porodica šehida i poginulih boraca Općine Vogošća, održana manifestacija „Sjećanje na Srebrenicu“.

FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ

Riječ je o jednoj od tradicionalnih manifestacija ovog udruženja, kojom se iz godine u godinu čuva uspomena na žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, ali i javnosti upućuje jasna poruka da se zločin takvih razmjera nikada ne smije zaboraviti niti prepustiti zubu vremena.

Cilj ove manifestacije jeste da se njeguje kultura sjećanja, podsjeća na stradanje nevinih ljudi i čuva istina o onome što se dogodilo u Srebrenici. To je, kako se moglo čuti, obaveza ne samo porodica žrtava i njihovih najbližih nego i cijelog društva, posebno zbog generacija koje dolaze i koje o tim događajima moraju učiti na osnovu historijskih činjenica.

Nakon prigodnog programa, u kojem su učestvovali Merjem Hasanović i Hamed Muhamed, učenici vogošćanskih osnovnih škola, predstavljajući svoje literarne radove na temu „Srebrenica 1995.“, prisutnima su se obratili Kada Balta, predsjednica Udruženja porodica šehida i poginulih boraca Općine Vogošća i Migdad Hasanović, načelnik ove lokalne zajednice.

Njihova obraćanja bila su još jedno podsjećanje na obavezu čuvanja uspomene na nevino stradale i na važnost prenošenja istine o genocidu u Srebrenici budućim generacijama.

FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ

-Sjećanje na žrtve nije poziv na osvetu, nego poziv na odgovornost, istinu, pravdu i izgradnju društva u kojem se nikome i nikada više neće dogoditi ono što se dogodilo stanovnicima Srebrenice, istakla je Kada Balta.

FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ

-Budućnost se ne gradi zatvaranjem očiju pred prošlošću, rekao je Migdad Hasanović. Ona se gradi učenjem iz nje, poštovanjem prema žrtvama i odlučnošću da se zlo nikada ne ponovi.

FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ

Potom je, polaganjem cvijeća uz kamen na kojem je uklesan broj ubijenih, odata počast žrtvama genocida. U tom činu, koji je za porodice stradalih mnogo više od simboličnog polaganja cvijeća, sadržana je poruka poštovanja, tuge i trajnog pamćenja. Iza svakog imena, iza svakog broja, stajao je jedan ljudski život, jedna porodica, prekinuti snovi i budućnost koja nikada nije dobila priliku da se ostvari.

Manifestaciju je moderirala Selma Kulo Piknjač.

Kultura sjećanja kao obaveza prema budućnosti

Obilježavanje godišnjica genocida u Srebrenici nije samo podsjećanje na jedan od najmračnijih događaja u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. To je i čin moralne odgovornosti prema žrtvama, njihovim porodicama, ali i prema društvu koje mora imati snage suočiti se sa vlastitom prošlošću. Svaka manifestacija posvećena Srebrenici, bez obzira na to koliko učesnika okupi i koliko je njen program sadržajan, ima svoju posebnu vrijednost. Njome se javni prostor pretvara u mjesto sjećanja, a sjećanje u trajnu opomenu.

Posebno je značajno što se u ovakve programe uključuju učenici osnovnih škola. Njihovi literarni radovi, riječi i poruke pokazuju da se kultura pamćenja ne može graditi samo kroz govore zvaničnika i polaganje cvijeća. Ona mora biti dio odrastanja, obrazovanja i vaspitanja mladih ljudi. Djeca i mladi moraju znati šta se dogodilo u Srebrenici, ali i razumjeti zbog čega je važno da se istina o tom zločinu prenosi dalje. Ne da bi u njima rasla mržnja prema bilo kome, nego da bi odrastali kao ljudi koji poštuju život, dostojanstvo svakog čovjeka i pravo na različitost.

FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ

Jer, zaborav nikada nije dobar saveznik istine. Tamo gdje se historijske činjenice potiskuju, relativiziraju ili namjerno prekrajaju, otvara se prostor za ponavljanje starih zabluda i novih nepravdi. Zato je važno da se o Srebrenici govori ne samo u danima godišnjica nego tokom cijele godine, u školama, porodicama, kulturnim ustanovama i na svim mjestima gdje se oblikuje svijest budućih generacija.

I ne smijemo zaboraviti da Srebrenica nije jedino mjesto u Bosni i Hercegovini na kojem su tokom agresije počinjeni teški zločini nad civilnim stanovništvom. Brojna mjesta širom naše zemlje nose bolne tragove ubijanja, progona, logora, masovnih grobnica i nestalih. Stradanje građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovo ime, prezime, nacionalnu ili vjersku pripadnost, mora biti dio naše zajedničke historijske istine. Svaka nevina žrtva zaslužuje da bude zapamćena, a svaka porodica koja još traga za svojim najmilijima ima pravo na istinu i dostojanstvo.

Manifestacije poput ove vogošćanske zato imaju mnogo širi značaj od samog obilježavanja jednog datuma. One su podsjetnik da se historija ne smije zaboravljati, da se zločini ne smiju opravdavati i da se ljudsko dostojanstvo mora braniti bez obzira na to kome pripada.

„Sjećanje na Srebrenicu“ u Vogošći nije samo manifestacija koja se održava jednom godišnje. To je poruka da žrtve nisu zaboravljene, da istina nema rok trajanja i da je obaveza svih nas da je sačuvamo za one koji dolaze poslije nas.