O njemu se ne može govoriti izvan konteksta zločina za koje je pravosnažno osuđen. Iza njegovog imena ostaju hiljade ubijenih, protjeranih, zatočenih i mučenih ljudi, razoreni gradovi i sela, opsada Sarajeva, sistematski progon nesrpskog stanovništva i, iznad svega, genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno preko osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka – navodi se u saopćenju za javnost Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa”.
Kako se dodaje, to nisu političke kvalifikacije niti stvar naknadnog historijskog tumačenja. To su činjenice utvrđene pred međunarodnim sudom. Međunarodni Rezidualni Mehanizam za Krivične Sudove potvrdio je 2021. godine Mladićevu osuđujuću presudu za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, kao i doživotnu kaznu zatvora. Smrt Ratka Mladića zato ne predstavlja kraj priče. Njegova smrt ne umanjuje odgovornost za počinjene zločine, niti može promijeniti sudski utvrđene činjenice. Naprotiv, njegovo ime ostat će trajno zapisano u međunarodnoj historiji kao ime jednog od najtežih ratnih zločinaca svijeta s kraja dvadesetog stoljeća, čovjeka čija je komandna i individualna odgovornost za najteže zločine pravosnažno utvrđena – dodaje se u saopćenju.
Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja ” Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa ističu da se uz Mladića treba govoriti i o političkom sistemu koji ga je stvorio, podržavao i štitio. Napominju da ga Beograd nije samo posmatrao kao nekakvog usamljenog bjegunca. Ratko Mladić bio je proizvod vojne, političke i institucionalne strukture koja mu je omogućila da godinama djeluje, a nakon rata i da dugo izbjegava pravdu. Na kraju je upravo u Srbiji uhapšen 2011. godine i izručen Haškom tribunalu.
U postupku pred Međunarodnim sudom pravde u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore, Sud nije utvrdio da je Srbija neposredno odgovorna za počinjenje genocida, ali je utvrdio njenu odgovornost za kršenje obaveze da genocid spriječi i da kazni njegove počinioce, uključujući neizručenje Ratka Mladića Haškom tribunalu. Zato historija ne smije stati na Mladiću kao pojedincu. Mora postaviti pitanje odgovornosti struktura koje su ga podržavale, štitile i omogućavale mu da godinama izbjegava pravdu. I zato danas, kada je Ratko Mladić mrtav, ne treba govoriti o njegovom naslijeđu kao o vojnom ili nacionalnom naslijeđu. Njegovo naslijeđe jesu žrtve, masovne grobnice, logori, protjerani ljudi, razoreni životi i presude međunarodnih sudova – ističe se u saopćenju.
Napominju da vrijeme ne mijenja karakter zločina, te da smrt počinioca ne mijenja sudsku presudu. A historija, ma koliko je neki pokušavali prekrajati, neće izbrisati ni Srebrenicu, ni Sarajevo, ni hiljade drugih mjesta stradanja. Dužnost naše generacije nije da mrtvima daje posljednju riječ. Naša je dužnost da posljednju riječ daju žrtve – njihovo dostojanstvo, njihovo pravo na istinu i pravo budućih generacija da znaju šta se dogodilo. Ratko Mladić je umro. Zločini za koje je osuđen nisu umrli s njim. Sjećanje na žrtve mora nadživjeti i njega i svaku politiku koja je pokušavala opravdati ili relativizirati ono što su međunarodni sudovi utvrdili kao činjenice- saopćeno je iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja ” Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa”.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.