Poručila je da je zgrada izgrađena kao Gradska kuća i da postupak o vlasništvu nije pravosnažno okončan.
U objavi na Facebooku Karić je navela da Vijećnica nije izgrađena kao biblioteka.
“Izgrađena je kao Gradska kuća, sjedište gradske uprave i simbol Sarajeva. Njena izgradnja počela je 1892. godine, a svečano je otvorena 20. aprila 1896. godine upravo s namjenom da bude sjedište Gradskog poglavarstva”, napisala je.
Podsjetila je da je zgrada bila Gradska kuća do 1949. godine, odnosno oko 53 godine.
“Nakon Drugog svjetskog rata data je na korištenje Narodnoj, a potom Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, koja je u njoj djelovala od 1951. do 1992. godine, ukupno 41 godinu. Dakle, Vijećnica je duže od pola stoljeća bila Gradska kuća, a kao biblioteka je djelovala nešto više od četiri decenije”, navela je Karić.
Dodala je da to ni na koji način ne umanjuje značaj Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, niti tragediju njenog stradanja 1992. godine i uništenja neprocjenjivog knjižnog fonda.
“Ali historijske činjenice treba poštovati. Vijećnica je izgrađena kao Gradska kuća, obnovljena je prema originalnoj dokumentaciji i 2014. godine ponovo otvorena kao Gradska vijećnica. Poštovanje prema biblioteci i njenoj historiji ne podrazumijeva brisanje izvorne namjene jednog od najprepoznatljivijih arhitektonskih simbola Sarajeva. Jedno ne isključuje drugo”, poručila je.
Karić je istakla još jednu, kako kaže, važnu činjenicu: Vijećnica ni arhitektonski ni funkcionalno nije projektovana kao biblioteka.
“Njena arhitektura, prostorna organizacija i reprezentativni karakter osmišljeni su za potrebe gradske uprave i funkciju Gradske kuće. To je bila njena izvorna namjena. Upravo zato je važno što se u Kampusu Univerziteta u Sarajevu gradi nova, savremena Univerzitetska biblioteka, namjenski projektovana za potrebe studenata, profesora, istraživača i građana. Time Sarajevo dobija prostor koji je od samog početka arhitektonski i funkcionalno koncipiran za bibliotekarsku djelatnost”, navela je.
Treba istaći da Univerzitetska biblioteka koja se gradi u Kampusu jeste dio Univerziteta u Sarajevu i nije dio Nacionalne univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine koja je zasebna institucija.
Osvrnula se i na odluku suda.
“Konačno, posljednjim Rješenjem Zemljišno knjižnog ureda Općinskog suda u Sarajevu od dana 16.11.2026. godine sudski postupak radi utvrđivanja prava vlasništva i uknjižbe nije pravosnažno okončan niti je na temelju istog bilo ko postao vlasnik Vijećnice. Stranke su upućene da imovinsko-pravne odnose i sva sporna pitanja u pogledu vlasničkih prava nad Vijećnicom dokazuju i ostvaruju u okviru sudskog parničnog postupka”, napisala je Karić.
“Poštovati Vijećnicu znači poštovati sve periode njene historije, ali i razumjeti zbog čega je nastala. Vijećnica je bila, jeste i treba ostati Vijećnica – gradska kuća Sarajeva”, zaključila je.
Šta piše u rješenju
Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Sarajevu rješenjem od 16. novembra, donesenim po odluci Kantonalnog suda u Sarajevu od 1. juna, brisao je sve upise iz februara 2023. godine, kojima je Grad Sarajevo upisan kao vlasnik Vijećnice sa dijelom 1/1.
Vraćeno je ranije stanje: državno vlasništvo sa dijelom 1/1, upisano 1948. godine, i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH kao organ korištenja na osnovu rješenja iz 1958. godine. Vraćena je i zabilježba da je Vijećnica nacionalni spomenik BiH.
Pravo vlasništva su 2022. godine prijavili Grad Sarajevo i Općina Stari Grad. U ponovnom postupku ured je te zahtjeve odbio kao neosnovane i uputio ih da sporna prava ostvaruju u sudskom postupku.
Rješenje je prvostepeno i protiv njega je dopuštena žalba, ali, kako je za Klix.ba ranije danas kazao advokat Amar Dacić, žalba ne odlaže provedbu, pa je novo stanje već upisano u zemljišne knjige.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.