Ipak, koliko smo mi neosjetljivo i društvo osakaćeno bilo koje vrstu društvene odgovornosti, pokazuje i to da se uopće ovaj problem nije doživio pretjerano ozbiljno.
“Na prošloj sjednici SKS postavio sam zastupničko pitanje u vezi događaja vršnjačkog nasilja, koje pokazuje slabosti obrazovnog sistema. Po naknadnim saznanjima u preveniranju ovakvih događaja uloženo je dosta truda i rada službi u školi. Nažalost, nije se uspjelo.
Ovaj događaj me nagnao na šire razmišljanje o ovoj uzrasnoj dobi, kao i o radnicima u srednjim školama, koji provode nekad više vremena sa tim učenicima nego njihovi staratelji, odnosno roditelji, a za tu časnu ulogu u odgoju i obrazovanju te uzrasne kategorije nisu adekvatno plaćeni.
Od nesretnog slučaja ubistva Denisa Mrnjavca većina odgovornosti sistemski je prebačeno na škole tako što je uvedeno obavezno srednje obrazovanje do 18 godine, koje nije proizvelo očekivani rezultat. Al ono što je sigurno proizvelo je negativnu percepciju prema uposlenicima u srednjim školama kojima su ovakvim zakonskim rješenjima djelimično vezane ruke.
Primjer za to je ne tako davni slučaj napada na nastavnika tehničke škole hladnim oružjem sjekirom. Bez obzira što resorna ministrica ovo smatra senzacionalizmom, u rješavanje ovog problema se mora uključiti šira društvena zajednica i pronaći sistemsko rješenje i isto je od velikog značaja za društvo”, smatra Suljović.