Poljoprivredni radovi u zimskim mjesecima često započinju suzbijanjem glodara, posebno na ozimim kulturama poput pšenice, ječma i lucerne.
“Sada, kada su polja čista, lako možemo utvrditi brojnost tih štetočina koji ozbiljno ugrožavaju ljetinu“, ističe prof. dr. sc. Ivica Bošković s Fakulteta agrobiotehničkih nauka Osijek u razgovoru za Osječku televiziju.
Prošle godine, velika najezda miševa i voluharica dodatno je pogoršana disbalansom u prirodi – rast broja čagljeva smanjio je populaciju lisica, prirodnih predatora glodara.
Trovanje prijeti i grabljivicama
Neki su poljoprivrednici posegnuli za nedozvoljenim otrovima, što je uzrokovalo trovanje ne samo glodara već i korisnih grabljivica poput škanjaca i sova.
“Nažalost, otrovi često završe u tlu, ulaze u biljke, a potom i u hranu koju svakodnevno konzumiramo“, upozorava profesor.
Ističe da je prirodna regulacija ovih štetočina dugoročno najučinkovitija.
“Ptice grabljivice odigravaju ključnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže“, dodaje, naglašavajući da jedna sova dnevno pojede do pet miševa, a škanjac čak sedam.
Kao alternativu, predlaže postavljanje T-stalaka za grabljivice, što je jeftino i ekološki prihvatljivo rješenje.
“Na hektaru s velikom najezdom dovoljno je postaviti četiri do pet stalaka, a očekujte škanjca danju i sovu noću. Time povećavate učinkovitost kontrole glodara i do 800%“, pojašnjava.
Preporuka struke je da se otrovi koriste samo u ekstremnim situacijama i na pravilan način – zatrpavanjem aktivnih rupa kako bi otrov ostao pod zemljom.
Prirodna regulacija štetnika
Osim zaštite tla od zagađenja, grabljivice koje zimuju u našim krajevima mogu pomoći u prirodnoj regulaciji štetočina.
“Ekološki pristup štiti zdravlje hrane i prirodne zajednice, dok se nekontrolirano trovanje dugoročno obija o glavu svima”, ističe profesor, pozivajući poljoprivrednike da se oslanjaju na savjete stručnjaka, a ne nepouzdane izvore s interneta.
Uz prirodne metode, predlaže i edukaciju poljoprivrednika i bližu saradnju s lovcima, koji najbolje poznaju stanje na terenu.
“Potrebno je informirati i educirati ljude kako bi prepoznali vrijednost ptica grabljivica u poljoprivredi. Njihova prisutnost znači zdravije tlo i stabilan ekosistemu“, zaključuje Bošković. Upozorava da zapadna Evropa vodi daleko veću brigu o sigurnosti hrane i okolišu, dok kod nas još prevladava praksa nesavjesnog korištenja otrova, piše Agroklub.
Više možete pogledati u videoprilogu Osječke televizije: