Ekonomija

Domaći poljoprivrednici trpe posljedice uvoza kvalitetno subvencioniranih EU proizvoda

Rapidno opada proizvodnja pojedinih poljoprivrednih proizvoda, nema mladih poljoprivrednika, male proizvodnje se gase, a njihovi vlasnici odlaze u inostranstvo.

Kamioni
FOTO: EPA/ WOJTEK JARGILO
Ilustracija

Ova upozorenja čula su se na Prvom poljoprivrednom forumu Tuzlanskog kantona održanog u organizaciji Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.

Obrađeno je niz aktuelnih tema, problema, sa kojima se susreću poljoprivrednici na ovom području, a cilj skupa bio je iznalaženje najboljih strateških mjera za razvoj poljoprivrede u TK.

“Brojni su problem s kojima se suočavaju poljoprivrednici. Značajan faktor je nedostatak radne snage. Poljoprivreda se nalazi u jako teškoj situaciji i velikim upitnikom nad pitanjem kako iznijeti i riješiti sve probleme te nastaviti dalje sa kvalitetnom proizvodnjom hrane“, rekao je Senad Hećimović, predsjednik Odbora ovog udruženja i OO Foruma.

Finansije veliki problem

Sama sinhronizacija praćenja radova u poljoprivredi, nije u skladu sa novčanim poticajima, naveo je sekretar ovog komorskog Udruženja, Suad Selimović, dodavši i kako poljoprivredni proizvođači nemaju sigurnost da će imati dobre prinose i siguran plasman roba na tržište.

“Tako da u proljetnom i jesenjem periodu, kada su najpotrebnija novčana sredstva, naši poljoprivrednici ne dobijaju novčanu podršku. To premoste na način da se kreditno zadužuju, a onda te kredite vraćaju odlazeći sa svojih proizvodnji u inostranstvo i taj nesklad je u principu ceh koji se na taj način plaća”, istakao je Selimović.

Kako bi ova grana privrede opstala neophodno je provesti skup mjera “počev od stvaranja povoljnijeg ambijenta, osiguravanja boljih i kvalitetnijih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju, grant i kreditna sredstva te subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje”, pojasnio je predsjednik Hećimović.

Problemi i u gljivarskoj proizvodnji

Kao u svih granama poljoprivrede, problemi su prisutni i u gljivarskoj proizvodnji.

“Bitni faktori su klimatske promjene, poskupljenje električne energije koja je vrlo važna u ljetnom periodu kada je neophodno održavati i hladiti komore za uzgajanje gljiva, gdje treba da održavamo mikroklimatske uvjete, i novo poskupljenje nam svakako ne ide u prilog“, istakao je Kerim Grbić predsjednik Centra za istraživanje gljiva.

Na Forumu su o sličnim problemima govorili i predstavnici grupacija vezanih za voćarsku, povrtlarsku, stočarsku, pčelarsku proizvodnju. Istaknuto je i kako je tržište Bosne i Hercegovine prebukirano proizvodima koji su kvalitetno subvencionirani u EU. To je činjenica zbog koje domaći poljoprivredni proizvođači trpe posljedice. Potrebno je, naveli su, vratiti se zadružnom konceptu poljoprivredne proizvodnje, odnosno, udruživanju malih poljoprivrednih proizvođača.

Također, novonastale zadruge neophodno je osposobiti i opremiti hladnjačama, silosima, pakirnicama. To je jedini način da se očuva domaća poljoprivredna proizvodnja, poruka je sa Prvog poljoprivrednog foruma TK, piše Agroklub.