Da li Na ovo pitanje u Pressingu odgovorile su Sonja Biserko i Vesna Pusić.
“Ideja da bi se moglo savezima ili dogovorima sa tri najveće države u regiji, od kojih je jedna u EU, druge dvije nisu ali jedna je u NATO-u, a Srbija nije ni u NATO-u ni u EU, moglo posložiti u regiji, mislim da je ne jalov nego štetan posao jer istina nije takva. Situacija na terenu nije takva, nije bila niti će šta god ideolozi velikih – Hrvatske, Srbije i Albanije – mislili ili kroz historiju uradili. To nikada nije tako bilo. Te tri države zbog svoje veličine, a dio država zbog položaja i članstva u EU u NATO-u, imaju samo puno veću odgovornost za stabiliziranje regije i pronalaženje rješenja koja nisu teroriziranje nikoga. Ideja da će se situacija stabilizirati tako da jedni teroriziraju druge, to smo već puno puta pokušali i nije funkcioniralo nikada”, rekla je Pusić.
Biserko ističe kako se o tome mnogo priča i da neke elite to priželjkuju, ali da je to neostvarivo jer su identitetske politike i politike tih zemalja učvrstile državni identitet tih zemalja.
“To bi bilo pogubno rješenje za region. Mislim da je vrlo važno obratiti pažnju na ova društva i pomoći im da se izvuku iz etnonacionalizma. Mislim da je primarni grijeh Dejtonski sporazuma utemeljen na tom etničkom principu koji se generiše i dalje u svim novim situacijama i bitno je riješiti to pitanje u BiH jer je nefunkcionalna zbog tog principa. U međuvremenu sve političke ečite su prihvatile to i postoji jedna vrsta savezništva elita koje nisu spremne da se Dektonski sporazum promijeni i BiH krene ka EU. Da li će se to desiti sada uz podršku Amerike i EU, teško je tvrditi jer svakodnevno gledamo nove opstrukcije koje prije svega dolaze iz RS zato što je RS agresijom Rusije na Ukrajinu očekivala obrt u međunarodnom kontekstu. Mislili su da će Rusija biti vrlo uspješna, pokazalo se da je to bio totalni fijasko na vojnom ratištu i u tom momentu kada je to počelo, RS je planirala da proglasi nezavisnost da bi je Rusija priznala. To se osujetilo, a i dalje to očekuju nadajući su obrtu u ukrajinskom ratu od čega ovisi sve u Evropi”, kazala je Biserko.
Ističe da Dodik svojim izjavama o otcjepljenju testira međunarodnu zajednicu te je čudi što visoki predstavnik nije poduzeo mjeru da ga smijeni.
“Prolongiranje ide na štetu BiH i regiona. Ako se Amerika vratila u region, mora jasnije poslati poruku prije svega Beogradu i Banjaluci. Isto treba učiniti i EU. Ne znamo koncept Otvorenog Balkana koji Amerika promoviše, ali kako je do sada plasiran, on ide na ruku Tirani i Beogradu, barem ako ga najavljuju i tretiraju. Ali nema jasno jer koncept nije razrađen. Međunarodna zajednica mora biti jasnija šta očekuje. Dodik ostaje sam jer je najradikalniji od svih, ali ne treba izgubiti ideju srpske elite o ujedinjenju srpskog naroda dok ne budu i politički ujedinjeni. To se svakodnevno ponavlja, akademska zajednica to u velikoj mjeri podržava”, kazala je.
Smatra da će se Beograd, u slučaju da Zapad ili visoki predstavnik reaguju u slučaju Dodika, ponašati u skladu s tim. Ističe da dosadašnje sankcije nisu dovoljne.
Pusić ističe kako je potrebno početi od rješavanja problema Dodika kako bi se krenuli ka budućnosti BiH.
“Treba prekinuti s ovom permanentnom prijetnjom secesijom, raspadom države. To drži ljude u stalnoj tenziji i sve druge teme su nevažne
Za to treba i Vučić, ali treba i Hrvatska i EU i velike članice EU koje po mom mišljenju su u stanju napraviti taj korak”, kazala je Pusić.
Poručila je kako Hrvatska može pomoći Bosni i Hercegovini da postane članica NATO-a, ali ne protiv volje zemlje. Podsjetila je da je to učinjeno u slučaju Crne Gore kada je vrijeme ulaska skraćeno sa dvije, na jednu godinu.
“Ali u BiH je malo komplikovanije. Ne bih se osvrtala previše na ruskog ambasadora jer se on nediplomatski ponaša u BiH, ali i zato što ništa ne može tu osim držati Dodika, to može. To je glavni problem”, kazala je Pusić.
Kao rješenje Biserko vidi uvođenje sankcija Dodiku i da se političke stranke okrenu građanima i ne ponašaju kao nacionalne partije.