U dokument, koji obuhvaća razdoblje od kraja 2025. do kraja septembra 2026. godine, uvid je imao Radio Slobodna Europa, prenosi Nova.rs. Europska komisija upozorava i da Srbija nije napredovala u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Policija nije reagirala na napade na prosvjednike
Prema izvješću, rad demokratskih institucija u Srbiji tokom promatranog razdoblja otežavala je dugotrajna politička polarizacija na nacionalnoj i lokalnoj razini. Posebno se spominju masovni studentski i građanski prosvjedi te napadi na studente, aktiviste i mirne prosvjednike.
Europska komisija navodi da nadležne institucije, uključujući policiju, u većini slučajeva nisu poduzele daljnje mjere. U dokumentu se posebno upozorava na situacije u kojima su policajci bili prisutni tijekom napada, ali nisu intervenirali.
“Policija je bila prisutna tijekom nekoliko napada na aktiviste, medije i domaće promatrače izbora, ali nije reagirala. Objavljeno je vrlo malo informacija o mjerama protiv policajaca za koje se sumnja da su sudjelovali u slučajevima policijske brutalnosti”, stoji u dokumentu.
Policija ulazila na sveučilišta i u prostorije oporbe
U izvješću se navodi da je policija u više navrata ulazila u sveučilišne prostore. Među primjerima je intervencija u Rektoratu u Novom Sadu u septembru 2025., nakon koje su policajci ondje ostali nekoliko sedmica.
Spominje se i ulazak policije u zgradu Sveučilišta u Beogradu u aprilu 2026. godine, kao i upad u sjedište jedne oporbene parlamentarne stranke u Beogradu u martu ove godine.
Europska komisija upozorava i na način na koji su tadašnji državni dužnosnici govorili o prosvjedima. Nastavili su ih opisivati kao inozemno potpomognutu “obojenu revoluciju” čiji je cilj rušenje ustavnog poretka, ali za takve tvrdnje nisu ponudili dokaze.
Upozorenje zbog tvrdnji o zvučnom topu
Poseban dio dokumenta odnosi se na prosvjed održan 15. marta 2025. godine, tijekom kojeg se pojavila sumnja na uporabu zvučnog topa. U izvješću se navodi da su vlasti najavljivale kazneni progon osoba koje su javno govorile o tom slučaju.
Prema ocjeni Europske komisije, takve najave zastrašuju građane i ograničavaju slobodu izražavanja. U dokumentu se podsjeća i da je Europski sud za ljudska prava još u aprilu 2025. donio privremenu mjeru povezanu s tim slučajem.
Sloboda medija dodatno se pogoršala
Europska komisija ocjenjuje da je Srbija nastavila nazadovati u području slobode medija. Posebno upozorava na zastrašivanje novinara, govor mržnje usmjeren prema njima i pogoršanje njihove sigurnosti.
Stanje sigurnosti novinara u izvješću je opisano kao razlog za veliku zabrinutost zbog dodatnog pogoršanja. Slična ocjena odnosi se na organizacije civilnog društva, koje su, prema dokumentu, sve češće izložene pritiscima, napadima i zastrašivanju.
Od srbijanskih vlasti traži se i da javnosti objektivnije i aktivnije objašnjavaju proces proširenja Europske unije te da poduzmu učinkovitije mjere protiv širenja dezinformacija.
EU kritizira veličanje Ratka Mladića
Značajan dio izvješća posvećen je odnosu srbijanskih vlasti prema ratnim zločinima, posebno reakcijama na smrt i sprovod Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Europska komisija ocjenjuje da je Mladićev sprovod, održan uz podršku i prisutnost visokih državnih dužnosnika, pridonio veličanju ratnih zločina. “Time se potkopava put Srbije prema EU”, navodi se u izvješću.
Srbija, prema dokumentu, još nije pokazala stvarnu predanost istragama i suđenjima za ratne zločine. Upozorava se da država i dalje izbjegava progon visoko rangiranih osumnjičenika, dok se postupci vode sporo.
Poseban problem predstavlja i više od 1800 neriješenih predmeta, što Europska komisija ocjenjuje vrlo ozbiljnim razlogom za zabrinutost.
“Brojne srpske političke stranke, političari i mediji nastavili su bez ikakvih posljedica podržavati osuđene ratne zločince i nijekati ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici”, stoji u izvješću.
Bez značajnog napretka u odnosima s Kosovom
Kad je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, Europska komisija smatra da su unutarnjopolitički problemi na obje strane spriječili odlučnije korake prema provedbi Sporazuma o putu prema normalizaciji odnosa.
Sporazum je dogovoren 2023. godine u Bruxellesu i Ohridu, no njegova provedba i dalje zaostaje. Situaciju na sjeveru Kosova Komisija opisuje kao mirnu, ali krhku.
U izvješću se ponovno naglašava da je napredak Srbije i Kosova prema članstvu u Europskoj uniji izravno povezan sa stvarnim napretkom u normalizaciji njihovih odnosa.
“Normalizacija nije samo uvjet na europskom putu. Ključna je za sigurnost, stabilnost i gospodarski razvoj obaju društava i cijele regije. Nedostatak napretka ima političku i ekonomsku cijenu i nosi rizik da obje strane zaostanu u trenutku kada je proces proširenja ponovno dobio zamah”, navodi se u dokumentu.
Vučićeve izjave o Crnoj Gori također u izvješću
Odnosi Srbije i Crne Gore ocijenjeni su kao uglavnom stabilni, ali uz niz međusobnih optužbi tijekom promatranog razdoblja. Posebno se spominju napetosti povezane s obilježavanjem 20. obljetnice crnogorske neovisnosti.
U izvješću se navodi da je bivši srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dao nekoliko izjava kojima je dovodio u pitanje neovisnost Crne Gore.
Incident s 87 Vučićevih pristaša u Tivtu
Europska komisija spominje i incident uoči samita u Tivtu, kada je crnogorska policija 3. juna 2026. vratila u Beograd čarter let s 87 Vučićevih pristaša.
Kod putnika su pronađeni komunikacijska oprema i transparent s natpisom “Srbija pobjeđuje”. Nakon tog događaja Srbija je pooštrila kontrole i zadržavala crnogorske državljane na graničnim prijelazima i u beogradskoj zračnoj luci.
U izvješću se zaključuje da je Srbija sudjelovala na lipanjskom samitu u Tivtu, ali je bojkotirala samit Europske unije i zapadnog Balkana održan u prosincu prošle godine u Bruxellesu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.