U razgovoru za N1 govorio je o budućnosti OHR-a, mogućem političkom povratku Vučića, formiranju nove vlasti u BiH, ali i geopolitičkim izazovima koji očekuju regiju.
Komentarišući izvještaj OHR-a u kojem se upozorava na opstrukcije, nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH i opasnost od faktičkog razdvajanja zemlje, Hadžikadunić je ocijenio da takvi dokumenti nemaju značajnije praktične posljedice.
“Da budemo surovo realni, ne znači previše. Već sutradan ili za nekoliko dana u Vijeću sigurnosti će biti neka druga tema. Bosna i Hercegovina će se zaboraviti”, rekao je.
Prema njegovim riječima, mnogo je važnija odluka o produženju mandata EUFOR-a jer ima konkretne posljedice za sigurnost zemlje.
Naglasio je i značaj diplomatskih konsultacija koje je Denis Bećirović vodio s predstavnicima SAD-a, Francuske, Velike Britanije, Evropske unije i Kine. Posebno je izdvojio činjenicu da je kineski predstavnik u Vijeću sigurnosti naglasio suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Hadžikadunić smatra da BiH, uz strateške prioritete članstva u NATO-u i EU, mora razgovarati sa svim velikim silama, uključujući Rusiju i Kinu.
“Ne treba prepustiti Miloradu Dodiku nikakav monopol nad odnosima Bosne i Hercegovine, uključujući i Rusku Federaciju, a pogotovo Kinu”, poručio je.
Pozitivno je ocijenio i diplomatski angažman stalnog predstavnika BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžije, za kojeg smatra da zahvaljujući političkom i diplomatskom iskustvu uspješno zastupa interese države.
“OHR je na izlaznim vratima”
Govoreći o budućnosti Ureda visokog predstavnika, Hadžikadunić je ocijenio da međunarodni intervencionistički poredak, koji je krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih omogućio izgradnju važnih institucija BiH, više ne funkcioniše na isti način.
“U tom smislu ne očekujem previše od OHR-a. On je na nekim izlaznim vratima”, kazao je.
Podsjetio je na ranije rasprave o mogućem nasljedniku Christiana Schmidta, navodeći da je razmatrao mogućnost da međunarodni akteri prešutno prihvate da novog visokog predstavnika uopće ne bude.
Smatra da poruke zapadnih diplomata o potrebi da domaći političari preuzmu odgovornost također ukazuju na mogući završetak dosadašnje intervencionističke politike.
Vučićev poraz i odnosi Srbije prema BiH
Hadžikadunić je izrazio blagi optimizam da bi promjena vlasti u Srbiji mogla donijeti bolje odnose sa susjednim državama.
“Malo više komunikacije između Beograda i Sarajeva, a možda malo manje te neke paralelne paradiplomatije Beograda i Banje Luke”, rekao je, dodajući da su institucije BiH u dosadašnjim odnosima često zaobilažene.
Ipak, upozorio je da Aleksandra Vučića ne treba potcjenjivati.
Prema njegovoj ocjeni, Vučić ima dugogodišnje političko iskustvo, stabilno biračko tijelo od približno 1,7 miliona glasača i više od stotinu lojalnih poslanika, dok je Studentska lista ideološki heterogena i nema jednog lidera.
Hadžikadunić je iznio procjenu da bi Vučić mogao ostvariti politički povratak ukoliko politički preživi 2027. godinu, posebno ako nova vlast ne ostvari rezultate koje građani očekuju.
“Građani očekuju rezultate. Oni su glasali za njih da se desi promjena”, naglasio je.
Smatra da je zbog toga važno da tranzicija vlasti u Srbiji bude brza i da nova vlast što prije ostvari jasne i mjerljive rezultate.
Govoreći o vanjskoj politici Srbije, naveo je da će novim vlastima biti izazovno mijenjati dosadašnji pristup balansiranja između Zapada, Rusije i Kine, jer je riječ o dugoročnoj državnoj politici, a ne samo politici jednog lidera.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.