Pobjeda Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji predstavlja politički preokret koji je promijenio ne samo odnos snaga između vlasti i opozicije, već i dosadašnji način političkog organiziranja, ocijenila je u razgovoru za Fenu predsjednica Centra za vanjsku politiku i bivša ambasadorica Srbije u Velikoj Britaniji Aleksandra Joksimović, ističući da će prvi ozbiljan test novog političkog poretka biti formiranje vlade, dok će njena kadrovska rješenja i odnos prema evropskim integracijama pokazati u kojem će se pravcu Srbija dalje kretati.
Joksimović smatra da se na izborima dogodio svojevrsni “politički cunami”, budući da je Studentska lista uspjela potisnuti ne samo Srpsku naprednu stranku (SNS), koja je više od decenije dominirala političkom scenom, nego i gotovo čitav spektar tradicionalnih opozicionih stranaka.
Studentska lista uspjela je izbrisati sve pred sobom. Ne samo da je pobijedila vladajuću stranku, već je potisnula i čitavu paletu opozicionih stranaka. Ono što je evidentan trend i u svijetu jeste da političari više nisu popularni, pa u tom kontekstu treba posmatrati i činjenicu da jedan studentski pokret može nadvladati sve one stranačke strukture koje se godinama takmiče na izborima – kazala je Joksimović.
Prema njenoj ocjeni, riječ je o pojavi koja nadilazi uobičajene političke promjene i koja će, upravo zbog specifičnog načina organizovanja Studentske liste i njenog izbornog uspjeha, u budućnosti biti predmet socioloških istraživanja.
Posebnost tog pokreta, pojašnjava, ogleda se u odsustvu klasične stranačke hijerarhije. Studentska lista funkcionirala je kao horizontalno organizirana struktura, bez jasno izdvojenog lidera i tradicionalnih mehanizama odlučivanja, što je predstavljalo jednu od njenih karakteristika tokom protesta i izborne kampanje.
Upravo takav model sada otvara pitanje njegove primjenjivosti u upravljanju državom, jer će pokret koji je politički uspjeh ostvario bez uobičajene organizacione strukture morati uspostaviti sistem donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti za funkcionisanje institucija.
Govoreći o razlozima izbornog uspjeha, Joksimović navodi da su nezadovoljstvo dugogodišnjom vlašću, mobilizacija građana i gubitak povjerenja u tradicionalne političke stranke zajedno doprinijeli rezultatu Studentske liste.
Podsjetila je da je pokret nastao iz studentskih protesta pokrenutih nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 osoba, što je otvorilo širu društvenu raspravu o korupciji i odgovornosti institucija. Taj događaj otvorio je vrstu Pandorine kutije, koja je u fokus stavila korupciju kao značajan problem društva. Studentska lista je kroz svoje zahtjeve govorila o vladavini prava, borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije te slobodi medija, a sve su to pitanja koja se nalaze i u fokusu Evropske unije – naglasila je.
Joksimović posebno ističe da je izborni rezultat pokazao kako antievropska retorika nije bila dovoljna za ostvarivanje izborne pobjede, uprkos tome što je podrška evropskim integracijama u Srbiji, prema njenoj ocjeni, najniža u regionu.
Smatra da je takvo raspoloženje javnosti posljedica dugogodišnje antievropske retorike i narativa koji su dominirali javnim prostorom, ali da su rezultati izbora istovremeno pokazali da zahtjevi za institucionalnim reformama mogu mobilisati široku podršku građana.
Ipak, upozorava da se politički uspjeh ostvaren kroz protestni pokret ne može automatski poistovjetiti sa sposobnošću upravljanja državom. Svaki tranzicioni period ove vrste izuzetno je kompleksan, čak i kada su u pitanju političke stranke koje imaju jasno definirane načine funkcioniranja. Studentska lista do sada je pokazala veliku umješnost u koordinaciji različitih aktivnosti i eventualne razlike nisu se odražavale na njeno zajedničko djelovanje – kazala je.
Međutim, dodaje, pred njenim predstavnicima sada je znatno zahtjevniji zadatak, prelazak s horizontalnog modela organiziranja na strukturu sposobnu da donosi odluke od državnog značaja.
Prvi izazov bit će postizanje saglasnosti o kadrovskim rješenjima za buduću vladu, ali i o ključnim političkim pravcima koje će ona zastupati.
Joksimović ne očekuje preuranjeno predstavljanje kandidata za ministarske funkcije, smatrajući da će predstavnici Studentske liste nastojati zadržati dosadašnji princip unutrašnjeg dogovaranja. Vjerujem da neće izlaziti s preuranjenim idejama i kadrovskim rješenjima prije nego što se u potpunosti dogovore o zajedničkim kandidatima, ali pretpostavljam i o ključnim pitanjima politike koju će buduća vlada voditi – navela je, podsjećajući da konačni izborni rezultati još nisu proglašeni.
Jednim od najvažnijih pitanja za buduću vlast smatra odnos prema Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu dugogodišnji zastoj Srbije u pristupnim pregovorima.
Prema njenim riječima, proces evropskih integracija Srbije praktično je zamrznut već pet godina, a neotvaranje pregovaračkog klastera 3 postalo je simbol blokade njenog evropskog puta.
Iako je Evropska komisija u više navrata preporučivala otvaranje tog klastera, protivljenje dijela država članica onemogućavalo je daljnji napredak. Klaster 3 sam po sebi nije od suštinskog značaja, ali je postao simbol očigledne blokade Srbije na putu evropskih integracija. Razlozi za to su višestruki, od vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije do medijskih sloboda i izbornih uvjeta – pojasnila je.
Ocijenila je da je pobjeda Studentske liste pokazala kako, kada postoji dovoljno snažna društvena mobilizacija i kritična masa građana, nepovoljni izborni uslovi ne moraju nužno biti presudni za konačan rezultat.
Istovremeno, naglašava da potreba za reformom institucija i izbornog sistema time nije prestala, jer upravo ta pitanja predstavljaju temelj zahtjeva Evropske unije prema Srbiji.
Ukazala je i na širi problem nazadovanja demokratskih standarda, s kojim se Evropska unija suočava ne samo u državama kandidatima nego i među vlastitim članicama, zbog čega nastoji razviti mehanizme za sprečavanje takvih procesa.
U tom kontekstu podsjetila je na ocjene evropske komesarke za proširenje Marte Kos da se zahtjevi studenata u Srbiji u velikoj mjeri podudaraju s reformama koje Evropska unija očekuje od zemlje.
Međutim, Joksimović upozorava da unutrašnje reforme nisu jedina prepreka ubrzanju evropskog puta Srbije.
Drugi, podjednako važan izazov predstavlja usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, prije svega kada je riječ o odnosu prema Rusiji.
Prema njenim riječima, i novi prijedlozi modela pristupanja EU podrazumijevaju visok stepen, odnosno potpuno usklađivanje vanjske i sigurnosne politike država kandidata s politikom Unije, što bi u slučaju Srbije značilo i uvođenje sankcija Rusiji.
Upravo zbog toga, smatra, ostaje otvoreno pitanje hoće li Evropska unija, nakon političkih promjena u Srbiji, pokazati određenu fleksibilnost i ostaviti novoj vlasti vrijeme za ispunjavanje zahtjeva ili će insistirati na njihovoj neposrednoj provedbi. Postavlja se pitanje hoće li, s obzirom na to da je Evropska unija pozdravila pobjedu Studentske liste i iskazala ohrabrenje za nastavak evropskih integracija, postojati prostor da Srbija dobije određeni period za ispunjavanje tih zahtjeva ili će možda nova vlast prethodno napraviti neki korak dobre volje – kazala je.
Odgovori na ta pitanja, prema njenom mišljenju, postat će jasniji nakon formiranja vlade, jer će već izbor ljudi na ključne državne funkcije pokazati vanjskopolitičke prioritete novog rukovodstva.
Joksimović napominje da je Evropska unija u političkim opredjeljenjima Studentske liste prepoznala elemente koji bi mogli omogućiti ubrzanje pristupnih pregovora, ali da stvarni napredak zavisi od odluka i reformi koje će nova vlast provoditi.
Posebnu pažnju privukle su i izjave predstavnika Studentske liste o budućim odnosima Srbije sa susjednim državama.
Joksimović je izdvojila izjave nosioca Studentske liste Ilije Srdanovića, koji je govorio o potrebi nastavka evropskih integracija, ali i unapređenja regionalne saradnje, posebno s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom.
Smatra da su takve najave značajne jer otvaraju mogućnost uspostavljanja drukčijeg političkog dijaloga u regionu, u kojem su odnosi proteklih godina često bili opterećeni političkim tenzijama. Važno je uspostaviti kanale komunikacije koji će doprinijeti spuštanju tenzija, a posebno je naznačeno da će se raditi na odnosima s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom – istaknula je u razgovoru za Fenu.
Ipak, upozorava na razliku između iskazane političke namjere i njene praktične realizacije. Određene teme nekada je lakše formulisati nego provesti u djelo, ali svakako postoji dobronamjernost, što će i Evropska unija pozdraviti – ocijenila je Joksimović.
Zaključuje da se Srbija nalazi pred složenim tranzicionim periodom u kojem će sposobnost Studentske liste da svoju dosadašnju organizacionu koheziju prenese na funkcioniranje državnih institucija biti ključna za narednu fazu političkih promjena.
Istovremeno, budući sastav vlade, njen odnos prema reformama, usklađivanju s evropskom vanjskom politikom i saradnji sa susjednim državama pokazat će može li izborni preokret prerasti u dugoročniju promjenu političkog i institucionalnog pravca Srbije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.