Nova vlast u Beogradu, prema očekivanjima profesora Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu Miloša Bešića, znatno će se manje miješati u unutrašnja pitanja susjednih država, dok bi politički preokret u Srbiji mogao oslabiti i utjecaj Milorada Dodika i političkih struktura okupljenih oko njega u Republici Srpskoj.
Bešić je u razgovoru za Fenu, analizirajući rezultate izbora održanih 25. oktobra, ocijenio da je dugogodišnja vladavina Srpske napredne stranke (SNS) i Aleksandra Vučića proizvela duboko nezadovoljstvo građana, koje je kulminiralo studentskim protestima i konačno dovelo do izbornog poraza dosadašnje vlasti.
Prema preliminarnim podacima Republičke izborne komisije Srbije, na osnovu 8.077 obrađenih biračkih mjesta, Studentska lista osvojila je 52,54 posto glasova, dok je lista “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” dobila 39,29 posto.
Govoreći o mogućim posljedicama promjene vlasti na Bosnu i Hercegovinu, Bešić je istaknuo da je dosadašnja vlast u Srbiji aktivno nastojala ostvarivati politički utjecaj u regionu, uključujući BiH i Crnu Goru, te da očekuje značajno smanjenje takve prakse.
– Doći će do relaksacije u čitavom regionu. Sasvim je izvjesno da neće biti otvorenog miješanja i nacionalne mobilizacije u zemljama regiona, onako kako je to radila dosadašnja vlast – kazao je Bešić.
Smatra da će nova politička struktura u Beogradu imati drukčiji odnos prema susjednim državama, prije svega u pogledu korištenja nacionalnih pitanja za ostvarivanje unutrašnjih političkih ciljeva.
Prema njegovoj ocjeni, dosadašnja vlast koristila je regionalna pitanja i nacionalnu mobilizaciju kao instrument jačanja vlastitih političkih pozicija, dok od nove vlasti očekuje znatno manje uplitanja u unutrašnje odnose drugih država.
– Vrlo je predvidljivo da će se nova vlast, kakva god bila, mnogo manje uplitati u unutrašnje stvari bilo koje zemlje regiona i da neće zloupotrebljavati nacionalnu kartu kako bi jačala vlastite pozicije ili poziciju države Srbije – naveo je.
Ipak, kada je riječ o konkretnom odnosu prema Bosni i Hercegovini, upozorava da je teško unaprijed odrediti sve buduće poteze nove vlasti, imajući u vidu složenost političkih odnosa u BiH, ali i činjenicu da Studentska lista okuplja različite političke i ideološke orijentacije.
Zbog toga će, smatra, konačni pravci politike prema BiH zavisiti od unutrašnjeg odnosa snaga u novoj parlamentarnoj većini i načina na koji će se ona politički profilirati u narednim mjesecima.
Ipak, uvjeren je da će promjena vlasti u Srbiji imati neposredne političke posljedice za rukovodstvo Republike Srpske.
– Nema nikakve sumnje da će, kada je riječ o Republici Srpskoj, to dovesti do slabljenja pozicije njenog aktuelnog rukovodstva – naglasio je Bešić.
U tom kontekstu pomenuo je i Milorada Dodika, ukazujući na njegovu dugogodišnju političku povezanost s dosadašnjom vlašću u Beogradu. Ocijenio je da izborni poraz Vučićeve političke opcije za Dodika predstavlja izrazito nepovoljan razvoj događaja.
Analizirajući uzroke izbornog preokreta, Bešić je kazao da je dosadašnja vlast u Srbiji predstavljala karakterističan primjer dominacije jedne političke partije s autoritarnim liderom, pri čemu je tokom proteklih 14 godina došlo do dubokih promjena u političkom, društvenom i ekonomskom sistemu.
Prema njegovim riječima, politički sistem je postepeno oblikovan po uzoru na jednopartijske modele, umjesto na principe funkcionalne višepartijske demokratije.
Takav način upravljanja, smatra, godinama je proizvodio sve veće nezadovoljstvo i otpor građana, koji su se posebno intenzivirali nakon tragedije u Novom Sadu, kada je pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici postao povod za masovne proteste.
– To je kumulativno proizvelo snažan efekat zasićenja javnog mnijenja i visok stepen animoziteta kod velikog broja građana. Nezadovoljstvo je eskaliralo nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je došlo do koncentracije otpora prema vlasti – pojasnio je.
Bešić smatra da su izborni rezultati posljedica dugotrajnog nezadovoljstva autoritarnim tendencijama, ali i niza društvenih okolnosti koje su omogućile okupljanje širokog fronta građana protiv dotadašnjeg načina vladanja.
Zbog toga pobjedu Studentske liste ne posmatra samo kao izbornu smjenu jedne političke opcije drugom, već kao izraz mnogo šire društvene promjene.
– Nema nikakve sumnje da ovo nije samo smjena političke vlasti. Ovo je jedna vrsta generacijskog bunta, kakav imamo i širom regiona, pa i svijeta, kao izraz nezadovoljstva mladih postojećim ustrojstvom i nefunkcionalnim demokratskim sistemima koji vrlo lako prerastaju u autoritarne modele – istaknuo je.
Upravo u političkom angažmanu mladih vidi jedan od najznačajnijih elemenata izbornog preokreta. Prema njegovom mišljenju, riječ je o otporu strukturama koje, kako je ocijenio, ograničavaju demokratske procese i smanjuju mogućnosti mladih za društveni napredak i prosperitet.
Ipak, upozorava da će tek ponašanje nove vlasti pokazati da li će izborna pobjeda rezultirati dugoročnom demokratizacijom Srbije ili će ostati prvenstveno promjena političkih aktera na vlasti.
Ključnim smatra način na koji će pobjednička politička struktura odgovoriti na očekivanja građana, ali i uspjeti održati unutrašnje jedinstvo suočena s pitanjima koja su godinama dijelila srpsko društvo.
Jedno od takvih pitanja predstavlja odnos Srbije prema Rusiji i Evropskoj uniji.
Bešić je dosadašnju vanjsku politiku Srbije, zasnovanu na pokušaju istovremenog održavanja bliskih odnosa s Moskvom i evropskog integracijskog procesa, ocijenio dugoročno neodrživom.
Smatra da je takva politika mogla funkcionirati u periodima relativno stabilnih međunarodnih odnosa, ali da je zaoštravanje sukoba između Rusije i Zapada, posebno nakon početka rata u Ukrajini, značajno suzilo prostor za održavanje takve ravnoteže.
– U situaciji kada Zapad i Rusija ulaze u otvorene sukobe, vi ne možete jednostavno sjediti na dvije stolice – kazao je Bešić u razgovoru za Fenu.
Prema njegovoj ocjeni, dosadašnja vlast pokušavala je istovremeno nominalno podržavati Rusiju, predstavljati Srbiju kao državu na evropskom putu, a istovremeno, kako tvrdi, omogućavati isporuke oružja Ukrajini.
Takvu vanjskopolitičku poziciju smatra protivrječnom i teško održivom.
Međutim, uprkos očekivanjima da bi promjena vlasti mogla otvoriti prostor za jasnije vanjskopolitičko opredjeljenje Srbije, Bešić ne očekuje da će nova vlast uskoro uvesti sankcije Rusiji.
– Moje lično uvjerenje jeste da neće doći do uvođenja sankcija Rusiji – naveo je.
Kao prvi razlog ističe činjenicu da Studentska lista nije ideološki homogena politička formacija te da unutar nje postoje značajne razlike u stavovima prema Rusiji, Evropskoj uniji i drugim ključnim vanjskopolitičkim pitanjima.
Uvođenje sankcija Rusiji, smatra, moglo bi izazvati ozbiljne podjele unutar pobjedničke liste već na početku njenog djelovanja, čime bi se nova vlast dovela u politički i institucionalno nestabilnu poziciju.
Drugi razlog vidi u raspoloženju javnog mnijenja Srbije.
Pozivajući se na istraživanja javnog mnijenja, Bešić je kazao da veliki broj građana Srbije podržava Rusiju u njenom sukobu s Ukrajinom, iako nije tvrdio da takav stav nužno predstavlja većinsko opredjeljenje.
Smatra da bi insistiranje na izboru između Evropske unije i Rusije dodatno produbilo postojeće društvene podjele.
– Ukoliko bi građani morali da se opredjeljuju između Evrope i Rusije, imali bismo prilično podijeljeno društvo. To su pitanja koja su duboko ukorijenjena u srpskom društvu i prema njima treba biti oprezan – ocijenio je.
Upravo zbog toga očekuje da će nakon formiranja vlasti uslijediti proces političkog pregrupisavanja unutar snaga koje su se ujedinile s ciljem smjene dosadašnjeg režima.
Prema njegovom mišljenju, zajednički otpor autoritarnom načinu vladanja bio je dovoljno snažan da okupi ideološki različite aktere, ali će se njihova međusobna neslaganja vjerovatno jasnije ispoljiti kada dođe vrijeme za donošenje konkretnih političkih odluka.
Ne isključuje ni mogućnost nastanka novih političkih stranaka i grupacija, koje bi tokom narednog perioda mogle zauzeti različite pozicije na političkoj sceni Srbije.
– Svaki sljedeći korak bit će mučan i bolan. Sigurno će doći do ponovnog restrukturiranja svih snaga koje su se ujedinile radi smjene vlasti, a tek onda će se u drukčijem političkom ambijentu razrješavati ova pitanja – pojasnio je.
Sličnu opreznost iskazao je i kada je riječ o budućem odnosu Srbije prema Kosovu.
Bešić ne očekuje promjenu zvaničnog stava Beograda o priznavanju nezavisnosti Kosova, bez obzira na to koja politička opcija bude formirala vlast.
Ipak, smatra da postoji prostor za drukčiji pristup bilateralnim odnosima, prije svega kroz smanjivanje političkih napetosti i izbjegavanje poteza koji dodatno pogoršavaju situaciju.
– Nijedna vlast u Srbiji ne može na tradicionalan način priznati nezavisnost Kosova, ali može relaksirati situaciju. To i očekujem, odnosno da nova vlast neće raditi stvari kojima bi pojačavala tenzije, kao što je to činila dosadašnja vlast – istaknuo je.
Kada je riječ o evropskim integracijama, smatra da će buduća politika Srbije zavisiti od odnosa ideoloških i političkih snaga unutar nove vlasti te od demokratskog procesa kroz koji će se oblikovati njeni konkretniji stavovi.
Upozorava da se od političkog pokreta koji je nastao prvenstveno kao odgovor na autoritarni način vladanja ne može očekivati da odmah ponudi jedinstvene odgovore na sva važna pitanja unutrašnje i vanjske politike.
Za Bešića je stoga jedno od ključnih pitanja hoće li nova politička generacija uspjeti uspostaviti drukčiji model demokratskog djelovanja, koji neće ponoviti obrasce prethodne vlasti.
Smatra da studentski pokret, osim izbornog uspjeha, otvara i pitanje budućnosti tradicionalnih oblika političkog organiziranja, odnosa građana prema institucijama i načina na koji mlade generacije razumiju demokratsko učešće.
Iako očekuje određene promjene u tom pogledu, naglašava da će njihov domet zavisiti od sposobnosti nove vlasti da se održi, izgradi funkcionalne institucije i odgovori na složene unutrašnje i međunarodne izazove.
U tom kontekstu smatra posebno važnim da se nova politička struktura ne raspadne pod teretom ideoloških razlika i očekivanja koja su proizašla iz izbornog uspjeha.
Konačni karakter političkih promjena u Srbiji, zaključuje Bešić, neće odrediti samo izborni rezultat, već način na koji će nova vlast djelovati u narednim danima, sedmicama i mjesecima, u okolnostima ozbiljnih političkih promjena u regionu i Evropi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.