Region

Puhovski: Studentskoj listi bit će teže preuzeti vlast nego smijeniti Vučića

Najveći izazov za Studentsku listu nakon izborne pobjede u Srbiji bit će preuzimanje državnih institucija i definiranje jasnog političkog programa, budući da je pokret koji je uspio smijeniti Aleksandra Vučića okupio ideološki različite aktere prvenstveno na protivljenju dosadašnjoj vlasti, ocijenio je u razgovoru za Fenu politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski.

FOTO: ARHIV
FOTO: ARHIV

Prema njegovim riječima, upravo ono što je Studentskoj listi omogućilo izborni uspjeh sada bi moglo postati njen najveći problem, jer će se nakon smjene dugogodišnje vlasti morati suočiti s konkretnim pitanjima upravljanja državom, kadrovskim rješenjima i političkim razlikama unutar samog pokreta.

– Njihov je najveći problem u onome što je bila njihova najveća snaga, koja im je omogućila da na jedan neuobičajen način, bez nasilja, gotovo elegantno, maknu sa pozornice jedan primitivni, autoritarni, nacionalistički režim – kazao je Puhovski.

Smatra da je okupljanje širokog društvenog pokreta protiv Aleksandra Vučića bilo moguće upravo zbog odsustva jasno definiranih programskih i ideoloških opredjeljenja, što je omogućilo zajedničko djelovanje politički različitih grupa.

Međutim, nakon izborne pobjede takav pristup više neće biti dovoljan jer će nova vlast morati pokazati šta konkretno zastupa, kakvu politiku namjerava provoditi i na koji način želi upravljati institucijama.

– Cijena za to bila je da se pojave kao neka vrsta prazne ploče, bez ikakvih jasnih programskih osnova. Sada je pitanje šta oni zapravo zastupaju, osim toga da ne žele Vučića, što je za Srbiju sigurno blagotvorno – naveo je.

Puhovski je ukazao i na nedostatak jasno profilirane kadrovske strukture, ocjenjujući da bi upravo pronalaženje ljudi sposobnih za preuzimanje odgovornosti u ministarstvima, državnoj upravi i drugim institucijama moglo predstavljati jedan od najvećih izazova za pobjednički pokret.

Podsjetio je da je Vučić neposredno nakon izbora priznao poraz, čime je, prema njegovoj ocjeni, otvoren prostor za miran prijenos vlasti.

– Zahvaljujući energičnoj akciji Vučića, koji je odmah priznao poraz, sada ispada da će biti lakše njima predati vlast nego ovima koji dolaze tu vlast preuzeti. Moraju naći ljude po upravama, ministarstvima i drugim institucijama koji će biti u stanju preuzeti funkcije i nastaviti raditi – pojasnio je.

Govoreći o mogućim regionalnim posljedicama političkog preokreta u Srbiji, Puhovski je istaknuo da ne očekuje značajnije promjene u odnosima Beograda sa susjednim državama, osim u slučaju Bosne i Hercegovine, gdje bi odlazak Vučićeve političke strukture mogao oslabiti poziciju Milorada Dodika.

– Meni se čini da je potpuno jasno da je ovo što se dogodilo mnogo značajnije za samu Srbiju nego za okolinu. U okolini se puno toga neće promijeniti, osim upravo u Bosni i Hercegovini, gdje će barem jedno vrijeme znatno oslabiti pozicija gospodina Dodika – kazao je.

Prema njegovoj ocjeni, politička povezanost Dodika i Vučića bila je izrazito snažna, zbog čega će promjena vlasti u Beogradu neizbježno utjecati i na dosadašnje odnose političkog rukovodstva entiteta Republika Srpska s vlastima Srbije.

Puhovski je naveo da je Dodik već pokušao pokazati spremnost za saradnju s novom političkom strukturom, ali da njegova dugogodišnja povezanost s Vučićem ostaje politička okolnost koja će utjecati na njegov položaj.

– On se već pokušao pojaviti kao neko ko pozdravlja i novu ekipu, ali njegova je veza s Vučićem bila preočita i tu će biti oslabljen. To će na neki način promijeniti odnos snaga u Bosni i Hercegovini za jedno vrijeme – ocijenio je.

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Puhovski ne očekuje značajnije neposredne promjene u odnosima Srbije s ostalim susjednim državama, izuzev mogućih pomjeranja u odnosima s Crnom Gorom.

U tom kontekstu podsjetio je da je jedan od predstavnika studentskog pokreta nakon izbora ponovo upotrijebio izraz “dva oka u glavi”, kojim se tradicionalno opisivala bliskost Srbije i Crne Gore.

Prema njegovim riječima, riječ je o političkoj formulaciji koja se koristila još u vrijeme Slobodana Miloševića, što ukazuje na mogućnost zadržavanja određenih ranijih političkih i nacionalnih obrazaca i nakon promjene vlasti.

Zbog toga smatra da je prerano donositi konačne zaključke o budućem političkom djelovanju Studentske liste, posebno imajući u vidu da još nisu jasno predstavljeni stavovi njenih različitih grupacija o najvažnijim unutrašnjim i vanjskopolitičkim pitanjima.

Puhovski je ukazao i na neizvjesnost u pogledu trajanja buduće vlasti, podsjećajući da se ranije govorilo o mogućnosti formiranja prelazne vlade koja bi trajala godinu do godinu i po, nakon čega bi bili organizovani novi izbori.

Ipak, izrazio je rezervu prema takvom scenariju, napominjući da se obećanja o privremenom karakteru političkih aranžmana često ne ostvaruju.

Prema njegovoj ocjeni, tek će prvi potezi pobjedničkog pokreta pokazati da li će se nova vlast držati ranije najavljenog modela političke tranzicije ili će nastojati uspostaviti dugoročniji oblik upravljanja državom.

Kada je riječ o vanjskoj politici Srbije, Puhovski ne očekuje radikalne promjene u odnosima s Evropskom unijom, Rusijom i Kosovom, barem tokom prvih sedmica, a moguće i mjeseci nakon formiranja vlasti.

Razlog vidi prvenstveno u činjenici da će nova politička struktura najprije morati riješiti pitanje vlastitog organiziranja, raspodjele političkih odgovornosti i preuzimanja državnih institucija.

– Mislim da neće nikakve radikalne poteze učiniti, barem ne narednih sedmica, pa možda i mjeseci, jer prije svega moraju se iznutra konstituirati – kazao je.

Posebno je ukazao na pitanje Kosova, ocjenjujući da unutar Studentske liste postoje i politički akteri s tvrđim stavovima od onih koje je zastupao Vučić.

Zbog toga ne vjeruje da bi promjena vlasti mogla dovesti do značajnijeg zaokreta u dosadašnjoj politici Beograda prema Kosovu.

– Oni imaju čitav niz ljudi koji su u odnosu na Kosovo još rigidniji od Vučića. Tu ne vjerujem da će biti nekih promjena – naglasio je Puhovski.

Slična očekivanja ima i kada je riječ o odnosima prema Rusiji, posebno pitanju eventualnog uvođenja sankcija Moskvi.

Prema njegovoj procjeni, nova vlast neće u skorije vrijeme donositi takvu odluku, s obzirom na potrebu za unutrašnjim konsolidiranjem i činjenicu da pitanje odnosa prema Rusiji predstavlja jedno od osjetljivih vanjskopolitičkih pitanja Srbije.

– Ne vjerujem da treba očekivati sankcije Rusiji, niti mislim da će to biti važno – naveo je.

Puhovski je iznio i očekivanje da bi eventualno skoro primirje moglo smanjiti politički značaj pitanja sankcija Rusiji, ali je naglasio da u ovom trenutku ne očekuje značajnije vanjskopolitičke poteze nove vlasti.

Iako ne predviđa suštinske promjene u najvažnijim vanjskopolitičkim opredjeljenjima Srbije, smatra da bi odlazak Vučića mogao utjecati na smirivanje političke retorike u regionu.

Prema njegovoj ocjeni, dosadašnji pristup Beograda susjednim državama bio je obilježen smjenjivanjem prijetećih poruka i predstavljanja srpskog naroda kao žrtve nepovoljnih historijskih i političkih okolnosti.

– Mislim da će neke vrste prijetnji koje su dolazile od Vučića u regiji biti nešto što će nestati, a s tim će nestati i ono cendranje, jer Vučić je uvijek oscilirao između prijetnji i cendranja zlehudom sudbinom srpskog naroda – kazao je Puhovski za Fenu.

Takva promjena načina političke komunikacije mogla bi doprinijeti smanjivanju regionalnih napetosti, ali Puhovski ne smatra da ona nužno podrazumijeva i odustajanje od dosadašnjih stavova o najvažnijim nacionalnim i vanjskopolitičkim pitanjima.

Upravo zato naglašava da će biti potrebno sačekati konkretne poteze nove vlasti kako bi se moglo procijeniti u kojoj mjeri izborni preokret predstavlja i početak suštinskih promjena političkog sistema Srbije.

Pitanje je, prema njegovim ocjenama, ne samo hoće li Studentska lista uspjeti preuzeti državne institucije nego i hoće li ideološki raznorodan pokret, koji je svoju snagu izgradio na protivljenju Vučiću, uspjeti oblikovati održiv politički program i uspostaviti funkcionalnu vlast.

Puhovski zaključuje da će od odgovora na ta pitanja zavisiti i domet političkih promjena u Srbiji, dok bi se njihove neposredne posljedice u Bosni i Hercegovini najprije mogle osjetiti kroz slabljenje dosadašnjeg političkog utjecaja Milorada Dodika.