U srijedu je postalo jasno da glasovi iz inostranstva neće promijeniti odnosno snaga iz izborne noći. Štoviše, alijansa četiriju stranaka koje predvodi lider Stranke umjerenih Ulf Kristersson dobila je na kraju 176 mandata nasuprot 173 mandata na koje može računati dosadašnja premijerka Magdalena Andersson.
Ton nove vlade određivat će populisti i nacionalisti, a sastavit će je lider treće stranke po broju mandata
Međutim, na vlast se ne vraća koalicija desnog centra kakvu je posljednji put od 2006. do 2014. vodio Fredrik Reinfeldt, jedan od Kristerssonovih prethodnika na čelu Stranke umjerenih. Ton nove vlade određivat će Švedski demokrati, populistička, nacionalistička protuimigrantska stranka, koja je na izborima osvojila 20.5 posto glasova i tako se prema zastupnika svrstala odmah iza vodećih Socijaldemokrata (30.3%). Zvuči pomalo paradoksalno da će vladu sastaviti lider tek treće stranke (19.1%) po broju mandata u parlamentu.
Bez blagoslova Švedskih demokrata uskoro u švedskom parlamentu više neće proći nijedna ključna odluka, jer će u svakom trenutku moći srušiti Kristerssonovu vladu. Priznajući poraz i dajući ostavku u srijedu navečer, upravo na ovu činjenicu upozorila je premijerka u odlasku Andersson.
“Znam da su mnogi Šveđani zabrinuti zbog pozicije Švedskih demokrata. Dijelim njihovu zabrinutost i mislim da se svi moramo angažirati kako bismo se suprotstavili prijetnjama i netoleranciji. Obratila bih se i Šveđanima koji su glasali za Švedske demokrate zbog problema na koje nailaze u svojoj svakodnevici. Želim im reći da postoje snage koje će pokušati kidnapirati njihove glasove i iskoristiti ih za podršku ekstremizmu”, naglasila je Andersson, ukazavši kako je na Stranci umjerenih i njihovim partnerima Demokršćanima i Liberalima sada velika odgovornost.
Najmanje trećina osnivača Švedskih demokrata potječe iz nacističkog, rasističkog i nedemokratskog okruženja
Najmanje trećina osnivača Švedskih demokrata s kraja 80-ih godina prošlog stoljeća potječe iz nacističkog, rasističkog i nedemokratskog okruženja, pokazali su interni stranački dokumenti. U međuvremenu se stranka umnogome pročistila i reformirala, te na vodeće pozicije dovela mlade, odlučne i rječite lidere poput predsjednika Jimmieja Åkessona, te njegovih saradnika Mattiasa Karlssona, Richarda Jomshofa i Björna Södera, no ideološke vrijednosti utemeljitelja i dalje su žive.
Zaustavljanje imigracije, posebice iz “kulturološki različitih zemalja”, stimuliranje iseljavanja izvaneuropskih pridošlica, strože kazne za najteža kaznena djela, beskompromisna borba protiv organiziranog kriminala, sumnjičavost prema Evropskoj uniji i liberalnoj demokraciji, pa čak i prema NATO-u, simpatije prema režimu Viktora Orbana u Mađarskoj, prikriveni antisemitizam i otvorena islamofobija, odbacivanje Schengenskog režima na granicama, jača državna kontrola nad javnim medijima, suzbijanje prava LGBTQ osoba i prava na pobačaj temeljne su postavke politike Švedskih demokrata.
“Šveđani su glasali za promjenu vlasti. Uspjeh na izborima znači veliku odgovornost prema biračima, tu ćemo odgovornost nositi na najbolji način i s najdubljim poštovanjem. Dosta je bilo promašene socijaldemokratske politike koja je osam godina državu vodila u krivom smjeru. Vrijeme je za ponovnu izgradnju sigurnosti, blagostanja i kohezije. Vrijeme je da Švedska bude na prvom mjestu”, rekao je Åkesson u govoru koji je podsjećao na istupe bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Ozbiljni izazovi
Kristersson bi premijersku dužnost mogao preuzeti prvih dana listopada, a izazovi s kojima se mora suočiti nisu nimalo jednostavni. U srijedu je stigla vijest kako je inflacija u kolovozu dosegnula 9 posto, najviše u posljednjih 30 godina; cijene prehrambenih proizvoda porasle su 15-ak posto u posljednjih godinu dana, a cijene električne energije i više od 50 posto; zbog opstrukcije Turske još uvijek je otvoreno pitanje članstva u NATO-u; zdravstveni sustav zahtijeva velika ulaganja; a tu je i možda najvažnije predizborno pitanje obračuna s kriminalnim podzemljem i integracije imigranata.
“I veliki problemi se mogu riješiti. U Švedskoj ne postoji ništa što je toliko loše da se ne može popraviti. Stranka umjerenih sada mora prikupiti potporu u parlamentu za reforme usmjerene na rješavanje energetske krize, zaustavljanje pucnjava na ulicama i smanjenje isključenosti. Idemo iz podijeljene zemlje u ujedinjenu zemlju”, rekao je 58-godišnji Kristersson.
Međutim, upravo na nesposobnosti tradicionalnih stranaka lijevog i desnog centra da riješe spomenute probleme Švedski su demokrati u samo 20 godina s 1.4 posto došli do 20.5 posto glasova. A najviše glasova u odnosu na prošle izbore preoteli su upravo Socijaldemokratima i Stranci umjerenih. Slabost Kristerssonove stranke, a time i njegove premijerske pozicije, ogleda se i u tome što je na parlamentarnim izborima dobila najviše glasova u samo 14 od ukupno 290 švedskih općina. S druge strane, Socijaldemokrati odlaze u opoziciju kao najveća stranka u 213 švedskih općina.
Analitičari ne vjeruju da će vlada izdržati četiri godine
Zbog toga, kao i zbog prilično dubokih neslaganja unutar njegova bloka, mnogi švedski analitičari ne vjeruju da će Kristerssonova vlada izdržati do kraja četverogodišnjeg mandata. Neki zastupnici Liberala i Demokršćana već su naglasili da neće podržati vladu u kojoj sjede ministri Švedskih demokrata, što znači da Kristerssona čekaju teški pregovori. S jedne strane, mora osigurati podršku ekstremne desnice, a s druge strane, ne smije im dopustiti previše utjecaja. U sljedećim tjednima bit će jasnije hoće li se Švedski demokrati zadovoljiti pozicijama predsjednika parlamenta i parlamentarnih odbora i drugim dužnostima na koje se imenuje političkim putem.
Možda će najveći kamen spoticanja između Stranke umjerenih i Švedskih demokrata biti pitanje radnih prava i tržišta rada. Naime, Kristerssonova stranka, koja se ponajprije obraća višem srednjem sloju, poduzetnicima i poslodavcima, zalaže se za smanjivanje poreza i socijalnih naknada, te privatizaciju i deregulaciju javnog sektora. A ankete pokazuju da su upravo među Åkessonovim pristašama ima najviše nezaposlenih i radno nesposobnih koji primaju socijalne naknade.
Već sama saradnja sa Švedskim demokratima, koja je donedavno bila nezamisliva na švedskoj političkoj sceni, te ustupci koje će Kristersson morati ponuditi ekstremnoj desnici, već su potaknuli usporedbe s Franzom von Papenom, konzervativnim njemačkim kancelarom iz 1932. godine, koji je pomogao Adolfu Hitleru i njegovim nacionalsocijalistima da dođu na vlast u nadi da će tako zaustaviti socijaliste i komuniste. Znamo kako je taj pokušaj završio, ističu Kristerssonovi kritičari, piše Index.hr.