Posebno kad se tek upoznaju s nekim. Mnogi tada odlaze u drugu krajnost pa se pretvaraju da su nešto što uopće nisu. Skrivaju vlastite mane, a nerijetko postaju glumci i manipulatori. To naravno nije dobro i uvijek smo na strani toga da bi svi trebali biti iskreni i autentični, priznati mane i vrline i ne bojati se pokazati da smo ranjivi, da smo ljudi.
Naravno, neke osobe imaju neke nepoželjne osobnosti zbog kojih ne ostavljaju dobar dojam. Pasivno su agresivni, previše nametljivi ili pak brutalno bezobrazni. Teško je očekivati da ćemo drugima biti simpatični ako nastupamo s takve pozicije. Baš zbog nekoliko negativnih osobina možeš narušiti neke odnose i smanjiti šanse za neka nova poznanstva.
U nastavku saznaj koje osobine i ponašanja, prema portalu HackSpirit, ‘ubijaju’ dojam i simpatičnost.
Egocentričnost
Svi se katkada volimo pohvaliti uspjehom i prepričati aktualna zbivanja – i u tome nema ničeg lošeg. No problem nastaje kad osoba stalno želi biti glavna tema razgovora i u središtu zbivanja. Posebno je problematično kada egocentrik ne sluša druge i ne cijeni ono što sagovornik ima za reći nego se jedva čeka nadovezati i okrenuti temu na sebe.
Razgovor bi zaista trebao biti dijalog – svi bismo trebali drugima dopustiti da kažu ono što žele i ne ih prekidati. Trebali bismo vježbati aktivno slušanje i biti usredotočeni na ono što nam netko govori, a ne se brže-bolje ubacivati. U razgovoru treba pokazati empatiju i razumijevanje, održavati kontakt očima i obratiti pažnju na ton, mimiku i geste. Sve to odaje slušamo li stvarno sugovornika. U svakom slučaju, egocentričnost nije poželjna osobina i vrlo bi te brzo mogla koštati.
Nepouzdanost
Još jedna negativna osobina – ali i navika – jest neizvršavanje obaveza na vrijeme. Svima se može dogoditi da, zatrpani poslom, ne stignu odraditi ono što su obećali, no kršiš li stalno dogovore ili si strašno nepouzdana, to ostavlja negativan dojam. Kad je osoba nepouzdana, ne možeš sa sigurnošću znati hoće li se pojaviti na dogovoru, javiti se na telefon ili, primjerice, izvršiti određenu zadaću. Još je gore ako ne priznaje krivnju i ne vidi problem u dugoročnom ignoriranju stvari.
Pretjerana kritičnost
Nije samo važno što govoriš nego i kako nešto kažeš. Kritika nije nužno loša – štoviše može nas potaknuti da postanemo bolji i popravimo neke stvari. Stvar je u tome da se pod krinkom kritike često nađu osuđivački i nepristojni komentari koji loše utječu na druge. Želiš li na primjer nekoga osvijestiti da stalno kasni, probaj to reći na nešto pristojni način nalik: ‘Primijetila sam da već nekoliko puta nisi došao/la u dogovoreno vrijeme pa bi ubuduće bilo sjajno kad bi javio/la da ćeš kasniti…’. Važno je da izneseš kako stvari stoje, no pritom probaj osobi ponuditi savjet i smjernice kako da se poboljša. Bez da ju posramiš.
Pretjerana negativnost
Jesi li klasa optimist ili pesimist – ili to ovisi o situaciji? Ljude generalno odbijaju pretjerano negativni i toksični ljudi. To su oni koji smatraju da je njima najgore i koji samo čekaju trenutak da se požale bez da su poslušali druge. Ne kažemo da uvijek trebaš biti nasmijan/a. Svi imamo bolje i lošije dane i pravo na širok raspon emocija, no vidiš li u svemu samo negativno, to bi se moglo loše odraziti na međuljudske odnose. Nastoji drugima biti podrška i uživati u nekim lijepim malim stvarima.