Zakon su predložili poslanici Naše stranke i Nezavisnog bloka Predrag Kojović, Sabina Ćudić i Aida Baručija, a u obrazloženju su naveli da bi se zakonom predvidjelo da, nakon isteka porođajnog odsustva, žena s djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta.
Također je definirano da ovo pravo može koristiti i zaposlenik – otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu ili osoba koja se brine o djetetu u slučaju smrti oba roditelja, ukoliko roditelji napuste dijete ili ako nisu u stanju da se brinu o djetetu.
Poslanik Milorad Kojić (SNSD) je tokom diskusije najavio da će Klub poslanika SNSD-a uložiti amandman na predloženi zakon, koji se odnosi na to da žene s djetetom ili otac djeteta imaju pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena za vrijeme dok dijete ne navrši tri godine života, ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlaštenog doktora medicine, potrebna pojačana njega.
Pred poslanicima se našao i Prijedlog zakona o moru, čiji su predlagači poslanici SDA sa Mišljenjem Ustavnopravne komisije koja po drugi put nije podržala principe predloženog zakona.
Jedan od predlagača zakona Šerif Špago je ocijenio da nije bilo osnova za negativno mišljenje nadležne komisije ukazujući na nedosljednosti Poslovnika Predstavničkog doma prema kojem su komisije starije od Predstavničkog doma i bez obzira kako danas Dom bude glasao o njihovom mišljenju obustavlja se zakonodavna procedura.
Predlagači su navodeći razloge za donošenje ovog zakona, podsjetili da je BiH obalna država i svojim teritorijem izlazi na Jadransko more u prostoru Neumskog i Malostonskog zaljeva i ima dužinu svoje obale oko 25,8 kilometara.
Dodaju da BiH kao pomorska suverena država, između ostalog, treba imati propise kojima se uređuje morski prostor i pomorski prostor i pravni režim u njima.
Prijedlog zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH, koji je predložio poslanik SDP-a BiH Saša Magazinović, našao se na dnevnom redu sjednice, također s drugim negativnim mišljenjem Ustavnopravne komisije koja nije podržala principe predloženog zakona.
Zakon je predložen s ciljem onemogućavanja zamjene kazne zatvora novčanom kaznom za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, a Magazinović je kazao da ubuduće na ovim tačkama dnevnog reda ne treba otvarati diskusiju.
Sugerirao je Kolegiju Doma da nađe formu da ubuduće zakon koji ima dva negativna mišljenja komisije i koji je praktično oboren ne ide u raspravu, nego samo da se poslanici izjasne što je obaveza po Poslovniku.
– Zadovoljan sam čak i ako je zakon pao, jer je ova procedura rezultirala time da je Ministarstvo pravde dalo pozitivno mišljenje na ovaj zakon, a da je u pravosudnim krugovima pokrenuta itekako sadržajna diskusija o onome čime se ovaj zakon bavi – naveo je Magazinović.
Naime prema odredbama Poslovnika, ukoliko nadležna komisija dva puta sačini negativno mišljenje o određenom zakonu, a Dom ne usvoji taj izvještaj komisije, obustavlja se zakonodavni postupak za taj zakonski prijedlog.
Predstavnički dom razmatrao je danas i principe Prijedloga zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH “P.Z.E.I.”, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH koje je jednoglasno utvrdilo prijedlog ovog zakona, s oznakom EI kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima Evropske unije u ovoj oblasti.
Prijedlogom zakona, koji je pripremilo Ministarstvo pravde BiH, preuzimaju se odredbe Direktive (EU) 2019/1024 Evropskog parlamenta i Vijeća iz juna 2019. godine о otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi dokumenata javnog sektora u mjeri u kojoj to omogućava trenutni stadij integracijskog procesa BiH.
Principi na kojima se zasniva predloženi zakon usmjereni su, između ostalog, na jačanje transparentnosti i otvorenosti javne vlasti, slobodan i besplatan pristup informacijama uz pravovremenost i tačnost u njihovom objavljivanju te pojačava odgovornost institucija BiH u ovom procesu.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza je kazao da je bilo potrebno napraviti 11 preporuka da bi ovaj zakon bio usklađen sa međunarodnim standardima, što je i učinjeno.
– Prva značajna stvar jeste da je propisano osam temeljnih načela ovog zakona – načelo transparentnosti, otvorenosti, slobode pristupa informacijama, načelo otvorene vlasti, pravovremenosti, točnosti informacija, načelo jednakosti stranaka – kazao je Bunoza.
Kaže da je možda najvažnija novina u ovom zakonu što se propisuje proaktivna objava informacije, a što podrazumijeva da će se na internet portalima institucija morati objavljivati i ažurirati svi bitni podaci o samoj instituciji.
– Do sada ste te informacije morali tražiti na način da bi podnijeli zahtjev za pristup informacijama. Sada će svaka institucija, pod prijetnjom sankcije, morati to objavljivati i ažurirati na svojim internet stranicama – naveo je, između ostalog, ministar Bunoza.
Poslanici su obavili raspravu o ovome prijedlogu zakonu, ali i o svim ostalim tačkama dnevnog reda današnje sjednice te će nakon pauze uslijediti izjašnjavanje o svakoj od njih.