Forto je nakon sastanka izjavio novinarima da su svi učesnici suglasni da je interes države BiH promet na našim aerodromima. Po njegovim riječima, sve drugo što se nalazi između tog suštinskog interesa koji je i ekonomski i turistički u smislu kvaliteta života, sve drugo je stvar vlasnika aerodroma.Naveo je da svaki aerodrom ima svoju vlasničku strukturu, te da država BiH ne posjeduje ni jedan aerodrom.
– Mi ne upravljamo aerodromima. Ali ono što smo prepoznali u prethodnom periodu je jedan svjetski trend koji se prenio i na BiH i na regiju, a to su nove politike zrakoplovnih kompanija i putničkih prevoznika koji na jedan novi način pristupaju aerodromima i određenju toga gdje će svoje linije dodjeljivati i način na koji će pregovarati – kazao je FortoDodao je da su se određeni aerodromi u regiji „agresivno počeli nametati kao konkurencija i došlo je do određenih udara, posebno u posljednjem periodu na Aerodromu Tuzla, gdje je jedna renomirana niskobudžetna kompanija otišla i prebacila je svoje kapacitet u regiji“.
Kaže da su odlučili da odgovore na ovo u jednom kratkom periodu, odmah, a onda će Ministarstvo u narednom periodu organizirati redovne sastanke s direktorom Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH i direktorima svih aerodroma, na kojima će razgovarati o tome na koji način mogu unaprijediti poslovanje aerodroma.
– Odluku koju smo donijeli ćemo predložiti Vijeću ministara BiH i nadamo se da će Vijeće ministara usvojiti, to je proglašenje moratorija na taksu za odlazećeg putnika, što je direktni prihod Direkcije za civilno zrakoplovstvo. To je na nivou godine oko tri miliona i šesto hiljada maraka, koje ćemo mi tretirati kao poticaj aerodromima. Znači, tri miliona i šesto hiljada maraka koje će preuzeti budžet BiH kako bi Direkcija nastavila poslovanje. To su naknade kojih će se Direkcija odreći u toku sljedeće godine – pojasnio je ministar Forto.
Po njegovim riječima, zadaća koju traže da ispune svi aerodromi je završetak procesa sertifikacije po evropskim standardima, što nemaju svi aerodromi u BiH.
– Ovo je poticaj sa državnog nivoa, iz Direkcije, Ministarstva i Vijeća ministara. Zauzvrat se moraju aerodromi sertificirati. U toku sljedeće godine ćemo imati redovne sastanke, a polovinom sljedeće godine ćemo odlučiti kako nastavljamo u onoj tamo godini – kazao je Forto.
Naveo je da, ukoliko Vijeće ministara BiH podrži ovu odluku, aerodromi mogu odmah u svojim pregovorima s aviokompanijama isporučiti i činjenicu da je to još jedan namet koji se ukida i koji može biti poticaj nekim kompanijama da povećaju svoje prisustvo na bh. aerodromima.
Forto smatra da je ovo jako jednostavna mjera, transfer sa Direkcije na aerodrome, a zauzvrat evropska sertifikacija, „što aerodromi svakako moraju uraditi, ali do ovog trenutka to nisu uspjeli“.
– Ovo je ono što mi možemo u ovom trenutku. U skladu s onim što smo danas dogovorili, idemo sa prijedlogom na Vijeće ministara BiH, da ta taksa bude ukinuta. To je ta taksa odlazeći putnik. Ona se u sljedećoj godini, ukoliko Vijeće ministara BiH podrži, ukida na godinu dana, a u toku godine razgovaramo za onu tamo godinu šta ćemo uraditi – rezimirao je Forto.
Upitan da prokomentira sugestiju ambasadora SAD-a u BiH Michaela Murphya da se aerodromi stave pod koncesiju, ministar Forto je kazao da danas nisu razgovarali o tome, ali da je njegov stav poznat.
– Ličnog sam stava da treba dati na upravljanje aerodrome zbog povećanja broja putnika i da je u pregovorima kod koncesija potrebno da se pregovara o povećanju broja putnika, jer je to državni interes, zbog ekonomskih, turističkih razloga i kvaliteta života. Međutim, danas nije bilo razgovora o tome. To je stvar za vlasnike – kazao je Forto.
Po njegovim riječima, vlasnici dobro treba da razmisle kako da aerodromi prežive u ovom novom okruženju, „a novo okruženje je da su skoro svi glavni aerodromi u regiji pod koncesijom“.
Direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Alan Bajić je, upitan u vezi s idejom o stavljanju aerodroma pod koncesiju, kazao da je to interesantna tema o kojoj je Međunarodni aerodrom Sarajevo razmišljao.
– Mi smo čak i napravili jedan model, hibridni. Šta se javlja kao problem u radu aerodroma, šta je cilj. Cilj je povećanje operacija, povećanje broja putnika i nameće se, u našem slučaju na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, podkapacitiranost. Moramo naći načina da investiramo u kapacitete kako bi povećali i broj putnika i broj operacija – istaknuo je Bajić.
Mi smo, dodao je on, našli jedan hibridni model koncesije, „naći investitora da investira kompletnu infrastrukturu koja je neophodna da se poveća i broj operacija i broj putnika“.
– To je odluka na vlasniku, u našem slučaju Vladi FBiH. Mi imamo pripremljene projekte, programe i imamo hibridni model koncesije, koji je djelimični, ne puni. Ali ako dođe do toga da vlasnik odluči da ide u punu koncesiju, slijedi puno koraka koji se trebaju riješiti – smatra Bajić.
Direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Dževad Halilčević je izrazio zadovoljstvo zbog današnje odluke da se odluka o naplaćivanju naknade stavi van snage na godinu dana.
– To je dovoljan period da budemo atraktivniji prema avio kompanijama – naveo je on.
Kada je riječ o koncesijama, podsjetio je da je 2007. godine aerodrom Tuzla bio u pregovorima sa jednim investitorom.
– Sve je bilo dobro dok se nije došlo do vlasničke strukture, s obzirom da je komplet površina aerodroma Tuzla u vlasništvu Ministarstva odbrane. Također, imamo odluku visokog predstavnika iz 2004. godine o zabrani raspolaganja vojnom imovinom. Tako da niko u principu ne želi da ulaže sredstva u imovinu koju ne može da ima u vlasništvu. Zasad, dok god ta odluka stoji, mislim da će teže ići barem kada je aerodrom Tuzla u pitan ju – kazao je Halilčević.